U Hrvatskoj više od 80 posto mobilnih uređaja tijekom svog životnog ciklusa barem jedanput promijeni vlasnika, stoji u istraživanju njemačke tvrtke reBuy. Vjerojatno je i većina nas barem jednom naslijedila ili svoj stari uređaj nekome udijelila na korištenje i takav pristup je, ako se osvrnemo na perspektivu stvaranja otpada, dobar pristup.

Međutim, postoje i situacije kada mobilni uređaji ne nađu novog vlasnika. Bilo zbog kvara ili trendova, odlažu se na police te tako nastaje elektronički otpad.

Prema istraživanju reBuya na 27 zemalja, Hrvatska ja zauzela 22. mjesto kada je riječ o vrijednosti koju skriva u e-otpadu. Ne čini se da je riječ o naročito dobrim rezultatima, no zapravo je istina da prema tom izvještaju Hrvati imaju 10 milijuna eura vrijednosti u zlatu, srebru i platini, a sve od starih mobilnih uređaja. To, složit ćemo se, nisu male brojke.

Iako su postali sredstvo održivosti, u Hrvatskoj, prema strukturi glave po stanovniku, mobilne uređaje i dalje nemaju svi. S druge strane 3,4 milijuna mobilnih uređaja izuzeti su bilo kakve aktivnosti.

Nastavno na tu brojku, jasno je kako e-otpad postoji, a danas u Hrvatskoj posjedujemo 106 tona takvog otpada. Na sreću, čak iako nam kultura recikliranja nije na zavidnoj razini, kada je riječ o recikliranju e-otpada nalazimo se u top 10 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Po kulturi recikliranja mogli bismo se ugledati na susjednu Sloveniju koja se tu našla pri samom vrhu, a ukupno najveću vrijednost u e-otpadu ima Švedska s 40,4 milijuna eura.

U ukupnom rangiranju bolji smo i od SAD-a i država kao što su Nizozemska ili Kanada. Kada je riječ o mobitelima koji su izuzeti bilo kakva korištenja, Amerika je tu apsolutni lider, a slijede ih i Njemačka te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Potencijal za Hrvatsku leži u kulturi korištenja mobitela, koji je do prije par godina često bio i međugeneracijski. Iako dolaskom novih generacija takva situacija nije više uvelike zastupljena, porast navike recikliranja ono je u što se moramo uzdati.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Photo by Eirik Solheim on Unsplash

Odvajanje je bez daljnjega ono što svatko od nas može učiniti za zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa. Navike se mijenjanju, no još uvijek se postavlja pitanje koliko je čovjeku potrebno da ustukne pred dobrom namjerom. Nekoliko je perspektiva, a jedna od onih zbog koje stvari i ne idu uvijek po planu, jest i čovjekova potreba da prati trendove, izgleda ‘lijepo’ i živi u skladu s novitetima koji su rezultat svakojake društvene propagande. Tako se stvara začarani krug. Onaj gdje tekstilna industrija proizvodi, a čovjek koristi. Korišteno ne odvaja te se tako ono što je vrijedan resurs cirkularne ekonomije zapravo baca.

Takvi negativni trendovi nisu zaobišli ni Hrvatsku, no čini se kako se situacija, dapače puževim koracima, ipak mijenja. Ukupno proizvedeni otpadni tekstil i otpadna odjeća iz godine u godinu rastu za manje od 1 posto. S obzirom na to da rast ipak postoji, na prvu se čini da taj podatak ne predstavlja svjetlu budućnost. S druge strane, važno je napomenuti kako se prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode količina ukupno odvojenog otpadnog tekstila i otpadne obuće 2019. godine popela na 12.060,91 tona u odnosu na prethodno mjerenu 2018. Tada je taj broj iznosio 10.362,79 tona. Zato možemo reći da stvari nisu samo crne, a s pogledom između te dvije varijable jasno je da svojevrsni rast ipak postoji te da edukacija ima neki značaj.

Put oporabe je dobar put

Naravno, ne smijemo zaboraviti da je i dalje odvojeno sakupljeno manje od 20 posto ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće.

  Najveće količine otpadnog tekstila i otpadne obuće još uvijek završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili glomaznom otpadu. Upravo zbog toga se ne izdvajaju, nego odlažu na odlagališta koja doprinose zagađenju okoliša.

U 2019. godini na odlagališta je odloženo 64 posto od ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće (proizvodnog i komunalnog).Jedan postotak postao je  ipak i vrijedan resurs u promicanju koncepta cirkularne ekonomije, tako nas veseli što svjedočimo brojci od 20 posto oporabljenog otpadnog tekstila i obuće. Od toga je 13 posto finalnim postupcima oporabljeno upravo u Hrvatskoj, a 7 posto u inozemstvu. U tom maniru vidi se kako postoji shvaćanje da je tekstil resurs koji nepotrebno bacamo, a koji ima mogućnost recikliranja i ponovne upotrebe. To je priča koju u budućnosti želimo vidjeti kao normalno stanje stvari, a ne iznimku.

Jedna od generacija koja će iznijeti promjene su mladi

Upravo vođeni tom mišlju razgovarali smo s 24-godišnjom novinarkom i aktivisticom Majom Krištafor. Ona odvaja već nekoliko godina, a iako zvuči kao klišej, svojim primjerom želi biti promjena koju želi vidjeti u svijetu.

”Svjesna sam da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu, a upravo kako bih smanjila tu negativnu posljedicu nastojim kupovati u second hand dućanima. Jedan dio doniram i prodajem, a sve što se može reciklirati, na koncu i recikliram”, rekla je Maja Krištafor.

S Majom se slaže i 28-godišnji ekonomist Josip Cirak. Kako ističe, promjene kreću od nas samih, a ono što u cijelom tom procesu moramo osvjestiti je dugoročna isplativost.

”Smatram da svatko ima neki razlog zašto bi mogao odvajati. Tu nastupa edukacija koja, po mojem mišljenju, ne bi trebala biti generička. Svatko u tom procesu mora doživjeti ono ”Aha”. Moj razlog je jednostavan – dugoročno to vidim kao mali čin podupiranja ekonomije i zdravijeg života”, dodao je Josip Cirak.

Edukacija kao ključ

Na račun spomenute edukacije, ne smijemo zaboraviti ni jedinice lokalne samouprave. Kao rezultat isporuke spremnika za odvojeno sakupljanje u sklopu javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2018. godini došlo je do porasta odvojenog sakupljanja od strane jedinica lokalne samouprave. Za razliku od 2018. kada je njih 28 posto osiguralo spremnike za odvojeno sakupljanje, u 2019. bilježio se porast, a prema zadnjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, čak 55 posto JLS osiguralo je spremnike za odvojeno sakupljanje.

Takvi koraci samo su dijelom aktivnosti koje mogu potaknuti promjene u kulturi ponašanja lokalnog stanovništva. Ništa ne dolazi po noći, a bilo da je riječ o ponašanjima pojedinaca kao što su Maja ili Josip, ili pak jedinica lokalno samouprave, važno je napomenuti da svi oni imaju snažan doprinos u promjeni svijesti i ostvarenju najvažnijih ciljeva za komunalni otpad.

Nitko nije manje važan, a samo ”kad se male ruke slože” promjene se mogu i desiti.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Image by Mircea Ploscar from Pixabay

Novo izvješće IUCN-a procjenjuje da 229 000 tona plastike svake godine curi u Sredozemno more, što je ekvivalent 500 brodskih kontejnera svaki dan. Ako se ne poduzmu značajne mjere za rješavanje – do 2040.godine ta količina će biti i pola milijuna tona.

Otkrivaju da makroplastika koja nastaje zbog lošeg upravljanja otpadom čini 94% ukupnog istjecanja plastike u mora. Jednom isprana u more, plastika se uglavnom taloži u sedimentima u obliku mikroplastike (čestice manje od 5 mm). Izvještaj procjenjuje da se u Sredozemnom moru nakupilo više od milijuna tona plastike.

„Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti ili progutati plastični otpad i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad u okoliš oslobađa kemijske tvari poput omekšivača ili usporivača gorenja, koji mogu biti štetni i za ekosustave i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana. Kao što ovo izvješće jasno pokazuje, trenutne i planirane mjere nisu dovoljne za smanjenje curenja plastike i sprječavanje tih utjecaja“, rekla je Minna Epps, direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa.

Plastično zagađenje štetno je za morski divlji svijet, npr. zapetljavanjem ili izgladnjivanjem prilikom hranjenja. Također se smatra da se nakuplja u prehrambenoj mreži, s potencijalno negativnim utjecajima na ljudsko zdravlje.

Prema izvješću, Egipat (oko 74 000 tona godišnje), Italija (34 000 tona godišnje) i Turska (24 000 tona godišnje) zemlje su s najvećim stopama zagađenja Sredozemlja plastikom, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i velike primorske populacije. Međutim, po stanovniku, Crna Gora (8 kg / godišnje / osoba), Albanija, Bosna i Hercegovina i sjeverna Makedonija (svaka koja doprinosi oko 3 kg / godišnje / osoba) imaju najviše razine istjecanja.

Za primarnu mikroplastiku – plastiku koja u oceane ulazi u obliku malih čestica – dotok plastike u Sredozemlje procjenjuje se na 13 000 tona godišnje. Prašina iz guma najveći je izvor (53%), zatim tekstil (33%), mikrokuglice u kozmetici (12%) i proizvodne pelete (2%).

Na temelju projiciranog godišnjeg povećanja globalne proizvodnje plastike od 4%, izvještaj iznosi različite scenarije istjecanja i procjenjuje ključne akcije koje bi mogle pridonijeti smanjenju tokova plastike u Sredozemlju tijekom sljedećih 20 godina. Otkriva da će prema uobičajenom scenariju godišnje curenje doseći 500.000 tona godišnje do 2040. godine, te naglašava da će biti potrebne ambiciozne intervencije izvan trenutnih obveza kako bi se smanjio dotok plastike u more.

Ovo izvješće dio je niza publikacija u programu IUCN-a Close the Plastic Tap. Publikaciju je podržala Mava Foundation.

Publikacija je dostupna ovdje.

Izvor: https://www.iucn.org/news/marine-and-polar/202010/over-200000-tonnes-plastic-leaking-mediterranean-each-year-iucn-report

Image by Nico Boersen from Pixabay

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Navode da će i dalje ulagati u svoja osnovna poduzeća za proizvodnju obnovljive energije i proizvodnju električne energije, radeći na tome da električnu energiju učini pristupačnijom, pouzdanijom, dostupnijom i održivijom.

„Kontinuiranom transformacijom GE-a fokusirani smo na poduzeća za proizvodnju električne energije koja imaju atraktivnu ekonomiju i putanju rasta. Dok nastavljamo ovaj izlazak s novoizgrađenog tržišta elektrana na ugljen, nastavit ćemo pružati podršku našim kupcima pomažući im da njihova postojeća postrojenja rade na isplativ i učinkovit način uz najbolju tehnologiju i stručnost u svojoj klasi.”, Russell Stokes, viši potpredsjednik i predsjednik i izvršni direktor tvrtke GE Power Portfolio.

GE (NYSE: GE) stoji pred izazovom izgradnje održivog svijeta. Više od 125 godina GE ulaže u budućnost industrije, a danas posvećeni tim tvrtke, vodeća tehnologija, globalni doseg i mogućnosti pomažu svijetu da djeluje učinkovitije, pouzdanije i sigurnije. GE-ovi ljudi su raznoliki i predani, djeluju s najvišom razinom integriteta i usredotočenosti kako bi ispunili GE-ovu misiju i isporučili ju svojim kupcima.

Image by Benita Welter from Pixabay

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Izvor: https://www.ge.com/news/press-releases/ge-pursue-exit-new-build-coal-power-market

Lijepo je vidjeti da se malim koracima situacija mijenja. No, je li dovoljno?

Znamo li koliko se hrane su svijetu još uvijek baca? Koliko hrane bacamo samo u Hrvatskoj?

Prema procjenama UN-a na svijetu se godišnje proizvede hrane dovoljno da se nahrani oko 20 milijardi ljudi, a ipak više od 800 milijuna ljudi svakodnevno gladuje.

Svake godine propadne oko 33% proizvedene hrane, a ako govorimo o voću i povrću taj broj je još i veći i iznosi oko 45%. Na taj način godišnje bacamo oko 1.3 milijarde tona hrane.

Samo u Hrvatskoj svake godine na otpadu završi oko 400.000 t hrane.

Najviše ukupnog otpada od hrane dolazi iz kućanstava, posluživanja hrane i maloprodaje – čak 70%!

Kada jednom otpad od hrane nastane – gdje kod Vas završava?

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Globalna potrošnja odjeće se u periodu između 2000. i 2014. udvostručila. Pretpostavlja se da će količina potrošnje robe do 2030. doseći 103 milijuna tona. Svaki građanin, prosječno, tokom godine  kupi 5 kilograma odjeće, dok su za EU i SAD te brojke još veće i iznose i do 16 kilograma. Prema podacima Ministarstva zaštite  okoliša i energetike, potrošnja u RH u 2015. godini je iznosila 11 kg po stanovniku, a količina otpadnog tekstila i otpadne obuće u RH u 2017. godini je iznosila 60 000 tona… Od toga je 90% završilo  u komunalnom otpadu.. U svijetu se procjenjuje da nastaje 2.1 milijardu tona otpada od tekstilne industrije od kojeg samo 20% bude reciklirano.

No nije sve tako crno,  određeni proizvođači ulažu znatan napor kako bi smanjili utjecaj na okoliš.

Jedno rješenje prilikom obrade tekstila je “Air Dyeing Technology” koja koristi zrak umjesto vode za mokro bojanje. Takav način bojanja koristi 95% manje vode i 86% manje energije od konvencionalnih procesa bojenja tkanina.

Proizvođač Levi`s  proizvode traperice Water< Less®. Kako navode njihovi dizajneri su izazvali sebe kako bi dobili isti izgled koji svi volimo, ali koristeći manje vode u završnoj fazi. Zato je Levi’s® razvio više od 20 inovativnih tehnika koje upravo to čine: koristi manje dragocjenog prirodnog resursa našeg svijeta. U 2019. 69% njihovih proizvoda je dobiveno na taj način.

Tvrtka Patagonija prodaje odjeću napravljenu od plastičnih boca. Taj proces recikliranja plastičnih boca napravljenih od polietilen tereftala (PET) se temelji na topljenju boca te pravljenju tkanine od otopine. Pretpostavlja se da su između 1993. i 2006. godine iskoristili 86 milijuna plastičnih boca koje bi u suprotnom završile na odlagalištima otpada…

Zeleni tjedan EU-a 2020. ima istu tematiku, a zakazan je 19. i 22. listopada 2020. Partnerska događanja diljem Europe događat će se u rujnu i listopadu, a potrebno ih je prijaviti do 31. srpnja 2020..

Biti dio Europskog Zelenog tjedna prilika je da široj publici predstavite dostignuća Vaše organizacije ili grada.

Ako planirate radionicu, izložbu, sajam, dane otvorenih vrata,… tematike vezane za bioraznolikost ili vezu bioraznolikosti sa kružnim gospodarstvom, zrakom, vodom, klimatskim promjenama, poljoprivredom,… prijavite partnerski događaj Europskog zelenog tjedna!

Tijekom Zelenog tjedna naglasit će se doprinos koji biološka raznolikost može pružiti društvu i gospodarstvu te uloga koju može imati u podupiranju i poticanju oporavka u svijetu nakon pandemije, primjerice kroz nova radna mjesta i održiv rast. Novom strategijom ističe se da je oporavak prilika za novi početak jer smo spoznali da su korjenite promjene moguće. To je prilika da se ponovno razmotri naš odnos s prirodom, promijene aktivnosti koje dovode do gubitka biološke raznolikosti i šire ekološke krize te ocijene posljedice za naše gospodarstvo i društvo. U okviru Zelenog tjedna EU-a ispitat će se kako politike EU-a kao što je Europski zeleni plan mogu pomoći u zaštiti i obnovi prirode, ostavljajući joj prostora da se oporavi i buja.

Izvor: https://www.eugreenweek.eu/en

Izvor: https://europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/press_releases/europski-parlament-tjedna-najava-aktivnosti-od-15-do-21-lipnja-2020.html

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iz KF-a u okviru ovog Poziva je 100.000.000,00 HRK.

Predmet Poziva je povećati kapacitete RH za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada i tako doprinijeti unaprjeđenju sustava gospodarenja komunalnim otpadom, posebice odvojenom sakupljanju proizvedenog biootpada te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima.

Cilj Poziva je podržati uspostavu postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem ili anaerobnom digestijom.

Raspoloživa sredstva po prijavitelju:
– najniži iznos: 1.000.000,00 HRK
– najviši iznos: 50.000.000,00 HRK

Prihvatljivi prijavitelj u sklopu ovog Poziva može biti pravna ili fizička osoba koja je malo, srednje ili veliko poduzeće koje je, na dan podnošenja projektnog prijedloga, registrirano najmanje godinu dana u sudskom ili drugom odgovarajućem registru države sjedišta Prijavitelja.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

• Aktivnosti pripreme dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno-tehničke dokumentacije
• Aktivnosti uspostave postrojenja za obradu biootpada, odnosno:
  • izgradnje, nadogradnje, dogradnje (uključujući unaprjeđenje) i/ili opremanja postrojenja za recikliranje;
  • aktivnosti izgradnje i opremanja novih postrojenja za proizvodnju OIE
• Aktivnosti investicijskog nadzora izvedbe radova i puštanja u pogon te aktivnosti stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu sa Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13, 20/17, 39/19) te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova
• Aktivnosti informiranja i vidljivosti projekta, te aktivnosti vezane uz provođenje mjera kojima se postiže povećanje svijesti javnosti o odvojenom sakupljanju i/ili obradi odvojeno sakupljenog biootpada i/ili recikliranju otpada i/ili ponovnoj uporabi
• Aktivnosti kojima se osigurava usklađenost projekta s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji i pristupačnosti za osobe s invaliditetom
• Aktivnosti upravljanja projektom i administracije.

Otvoren: 03.02.2020. do 01.10.2020.

Natječaj je objalvljen i na stranciama eFondovi.

Tekst preuzet sa: https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/poziv-na-dostavu-projektnih-prijedloga-izgradnja-i-opremanje-postrojenja-za-biolosku-obradu-odvojeno-sakupljenog-biootpada/

Predmet poziva je povećati kapacitete RH za obradu/recikliranje građevnog i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i tako doprinijeti unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, posebice smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima.

Cilj Poziva je podržati uspostavu postrojenja za obradu/recikliranje građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Raspoloživa sredstva po prijavitelju:
– najniži iznos: 1.000.000,00 HRK
– najviši iznos: 7.500.000,00 HRK

Prihvatljivi prijavitelj u sklopu ovog Poziva može biti pravna ili fizička osoba koja je mikro, malo, srednje ili veliko poduzeće.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

• Aktivnosti pripreme dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno-tehničke dokumentacije;
• Aktivnosti vezane uz uspostavu mobilnog postrojenja za obradu/recikliranje u svrhu uspostave novih ili povećanja postojećih kapaciteta građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada;
• Aktivnosti izgradnje, nadogradnje i/ili opremanja fiksnog postrojenja za obradu/recikliranje u svrhu uspostave novih ili povećanja postojećih kapaciteta za oporabu građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada te investicijski i stručni nadzor te koordinacija zaštite na radu;
• Aktivnosti informiranja i vidljivosti projekta, te aktivnosti vezane uz provođenje mjera kojima se postiže povećanje svijesti javnosti o odvojenom sakupljanju i/ili obradi građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i/ili recikliranju otpada i/ili ponovnoj uporabi;
• Aktivnosti kojima se osigurava usklađenost projekta s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji i pristupačnosti za osobe s invaliditetom;
• Aktivnosti upravljanja projektom i administracije.

Otvoren: 02.03.2020. do 30.11.2020.

Natječaj je objavljen i na stranicama eFondovi.

Tekst preuzet sa: https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/uspostava-postrojenja-za-obradu-recikliranje-gradevnog-i-ili-krupnog-glomaznog-komunalnog-otpada/