Zagađivači su svuda oko nas, to je neosporno, a jedan od stalno aktualnih zagađivača je i ”industrija ljepote.” Kozmetički proizvodi danas sadržavaju znatne količine sintetičkih spojeva koji završavaju u okolišu, a jedna od poveznica sa zagađenjem su i veliki proizvodni pogoni bez naglaska na organsko, broj kemijskih sirovina koje se koriste u proizvodnji kozmetičkih proizvoda, a na kraju i sama ambalaža.

Međutim, uvijek može bolje, a da je tome tako dokazuje i Lancome koji pokreće svoj globalni program održivosti “Caring together for a happier tomorrow”. Upravo tako bismo mogli opisati smjer održivog okoliša, a ciljevi koje oni žele postići su u direktnoj vezi sa zaštitom okoliša i društvenom odgovornosti.

Kako objašnjavaju, Lancome je po samom osnivanju prije više od 85 godina odgovornost prema zajednici postavio kao svoju temeljnu vrijednost. Međutim, danas je društvena odgovornost postala floskula društvenog veličanja i svojevrsnog ”employer brandinga”. Oni su ipak odabrali drugi smjer, a naglasak je na konkretnim aktivacijama.

”Kao jedan od vodećih luksuznih brendova za mirise i kozmetiku, odgovorni smo pridonijeti suočavanju s ključnim planetarnim i društvenim izazovima kako bismo i dalje gradili sretniju i održiviju budućnost za sve. U Lancômeu ubrzavamo našu globalnu transformaciju suočavajući se s najvažnijim pitanjima današnjice, štiteći biološku raznolikost, podržavajući društveno ugrožene skupine širom svijeta i podupirući naše kupce da donose održive izbore potrošnje te postanu i sami akteri promjena”, stoji u pristiglom priopćenju. Ove riječi potpisuje Françoise Lehmann, predsjednica globalnog brenda Lancome, danas zbog svog pristupa i miljenica svijeta mode i ljepote.

Oni će globalnu transformaciju pojačati kroz nekoliko dodatnih aktivacija, a jedan od koraka je i priču održivosti okrenuti u smjeru primjene regenerativnih poljoprivrednih procesa.

Organski uzgoj kao bitan input

U Grasseu, poznatom i kao prijestolnica parfema, Lancôme ima imanje od 10 hektara polja ruža. Uzgajaju ruže centifolia sa stotinu latica za svoje mirise na održiv i organski način. Također ponovno uvode endogene, nasljedne i divlje biljne vrste s ciljem da postane mjesto očuvanja bioraznolikosti. Do danas je 99 posto ruža koje Lancôme koristi za šminku i njegu kože organsko, a cilj je do 2025. tu brojku dovesti do poželjnog maksimuma od 100 posto.  U procesu su istraživanja i nove metode ekstrakcije koristeći zelenu kemiju kako bi se stvorili sastojci visokih performansi. Zahvaljujući biotehnologiji, Lancôme stvara sastojke prirodnog porijekla kako bi pridonio ograničavanju upotrebe biljnih sirovina.

Kao dio globalnog partnerstva s francuskim Nacionalnim prirodoslovnim muzejom, Lancôme će sponzorirati projekt čiji je cilj zaštita 24 ugrožene biljne vrste. Uz potporu muzeja, provodi ga Nacionalni botanički konzervatorij Pariškog bazena. Projekt će omogućiti jačanje ili ponovno uvođenje nekih biljnih vrsta u prirodni okoliš, a sve zahvaljujući sjemenu prikupljenom i smještenom u bankama sjemena, ali i umnožavanju biljaka u eksperimentalnim vrtovima. Posebno su se aktivirali i kod zaštite galske ruže, jer kako je poznato pratiteljima njihova brenda-ruža je i njihov simbol. Tu do izražaja dolazi i marketinška ”pamet”, međutim jasno je da kod njih stvari koračaju puno dalje od marketinga.

Naglasak na reciklaži

Jedan dio njihova programa održivosti otpada već i na često spominjanu ambalažu, a u toj točki obvezuju se proizvoditi proizvode s održivom ambalažom koristeći manje prirodnih resursa i više materijala koji se mogu reciklirati.

Nadalje, u ovom smjeru okrenuti su i tzv. refilu. Od 2019. Idôle se može puniti zahvaljujući fontani za punjenje koja je dostupna na odabranim prodajnim mjestima, a Premium Absolue se može napuniti putem sustava za izmjenu kapsule s proizvodom. Zahvaljujući Absolueu, Lancôme je od 2018. eliminirao 250 tona stakla, što je ekvivalent u staklu više od dvije Louvreove piramide. Cilj je da se do 2025. godine 100 posto Lancômeovih najprodavanijih mirisa i proizvoda za njegu kože može ponovno napuniti.

Riječ je o ambicioznim ciljevima, no promjene se uvijek dešavaju s nama. To je zasigurno smjer i način kako danas djelovati za bolje sutra. Na koncu, biti primjer drugima nikada nije bilo na odmet.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Conscious Exclusive A/W20 kolekcija doslovno stvara ljepotu od otpada, uključuje inovativne tkanine i procese koji otpad od usjeva hrane pretvaraju u prirodna vlakna, tkanine izrađene od drvne kaše koja se dobiva iz održivog izvora ili koriste jedinstveni postupak od odjeće do odjeće. Materijali se mogu naći u ženskim odjevnim komadima, poput raskošnih večernjih haljina u crno-zelenom žakard taftu, žutom žakardu ili ukrašenim prašnjavim zelenim cvjetovima, miješajući se s voluminoznim gornjim dijelovima i prilagođenim odijelima. Dramatični volumen, nježno strukturirani oblici i glamurozne volančiće uklapaju se uz otmjeni podton stvarajući mračno primamljiv izgled i dojam. Muška odjeća vraća se Conscious Exclusiveu; tu su klasični smoking, luksuzna odijela, košulja i žuta žakard jakna.

“Za Conscious Exclusive A/W20 kolekciju zaista smo željeli biti početnici – pomičući granice kreativnosti i održive mode – usredotočujući se na otpad. Kao rezultat toga, dijelovi ove kolekcije izrađeni su od zaista nevjerojatnih materijala proizvedenih od otpada. Radeći s ovom vrstom transformacije i moći razgovarati s našim kupcima kroz ljepotu, nadamo se da otpad može biti dio budućnosti održive mode “, kaže Ann-Sofie Johansson, kreativna savjetnica u H&M-u.

Dodaci uključuju smjele, oštre choker ogrlice, naušnice i kopče za cipele od recikliranih metala i sunčane naočale izrađene od Made of Air® materijala koji je djelomično izrađen od otpadne biomase. Cipele se mogu nositi i otvorene pete i kao čizme s uklonjivom čarapom izrađenom od VEGEA , veganske kože djelomično izrađene od vinskih nusproizvoda. Dezeni su u cijeloj kolekciji nadahnuti  cvjetnim tapetama koje su se s vremenom odlijepile ili tapiserijama iz prošlih dana, dok cvjetne aplikacije i motivi moljaca aludiraju i na život i na propadanje.

Dvije trgovine H&M u Stockholmu i Berlinu nude uslugu najma šest različitih komada Conscious Exclusive A/W20 kolekcije – neke su jedinstvene samo za uslugu najma, dok su druge izrađene u ekskluzivnim bojama.

Kampanja Conscious Exclusive A/W20 potiče nas da “nosimo otpad” u nastojanju da promijenimo modu, a predstavlja ju Zinnia Kumar, australska ekologinja, aktivistica i manekenka sa sjedištem u Londonu.

“Oduševljen sam što sam dio ove svjesne ekskluzivne kampanje, pogotovo jer H&M utire put održivim kolekcijama da postanu industrijska norma. Kao potrošači, više nećemo morati razlikovati modu i održivost, jer će oni postati jedno te isto. Kao ekologa koji se bavi modom, ovo me ispunjava nadom “, rekla je Zinnia Kumar, ekologinja, aktivistica i manekenka.

Potpuni asortiman proizvoda i više informacija o aktivnosti potražite na stranici H&M Conscious Exclusive A/W20 kampanje.

Izvor i Foto: https://about.hm.com/news/general-news-2020/h-m-s-conscious-exclusive-a-w20-collection-explores-the-beauty-o.html

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Naši će oceani biti preplavljeni s 1,56 milijardi maski za lice samo u 2020. godini, kaže se u izvješću koje je ovih dana objavila organizacija za zaštitu mora OceansAsia sa sjedištem u Hong Kongu. To će rezultirati s dodatnih 4680 do 6240 tona zagađenja morskom plastikom, navodi se u izvješću pod naslovom “Maske na plaži: Učinak COVID-19 na zagađenje morskom plastikom”. Tim maskama će trebati čak 450 godina da se razbiju, polako pretvarajući se u mikroplastiku, dok negativno utječu na morski divlji svijet i ekosustave.

Kako bi se došli do tih rezultata, koristila se procjena proizvedenih maski u 2020.godini, a  koja iznosi 52 milijarde, konzervativna stopa gubitka od 3% i prosječna masa od 3 do 4 grama za polipropilensku kiruršku masku za lice za jednokratnu uporabu.

“1,56 milijardi maski za lice koje će vjerojatno ući u naše oceane 2020. godine samo su vrh ledenog brijega”, kaže dr. Teale Phelps Bondaroff, direktor istraživanja za OceansAsia i vodeći autor izvještaja. “4680 do 6240 tona zaštitnih maski samo su mali dio od procijenjenih 8 do 12 milijuna metričkih tona plastike koja svake godine ulazi u naše oceane.”

Potrošnja plastike, koja godinama kontinuirano raste, značajno se povećala kao rezultat pandemije COVID-19.

“Briga o higijeni i rast usluge dostave hrane doveli su do povećane upotrebe plastike, posebno plastične ambalaže”, kaže Gary Stokes, direktor operacija OceansAsia. “U međuvremenu je niz mjera namijenjenih smanjenju potrošnje plastike, poput zabrana jednokratne plastične vrećice, odgođen, pauziran ili vraćen.”

Korištenje maski za lice, postalo je uobičajeni način za sprečavanje širenja virusa, a mnoge zemlje i zakonski obvezuju građane i nalažu nošenje maski.

Maske za jednokratnu upotrebu izrađene su od raznih topljenih plastika i teško ih je reciklirati zbog sastava i rizika od onečišćenja i infekcije. U oceane ulaze kad su smeće, kada su sustavi za gospodarenje otpadom neadekvatni ili ih uopće nema ili kad ti sustavi postanu preopterećeni zbog povećanih količina otpada.

“Zagađenje morskom plastikom razara naše oceane”, kaže Gary Stokes, operativni direktor OceansAsia. „Plastično zagađenje svake godine ubije oko 100 000 morskih sisavaca i kornjača, preko milijun morskih ptica, pa čak i veći broj riba, beskičmenjaka i drugih životinja. Također negativno utječe na ribarstvo i turističku industriju, a globalno gospodarstvo košta oko 13 milijardi USD godišnje. “

Izvještaj traži od ljudi da nose maske za višekratnu upotrebu kad god je to moguće, odgovorno odlažu maske i smanjuju ukupnu potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu. Također poziva vlade da:

• Provode politike osmišljene kako bi potaknule upotrebu maski za višekratnu upotrebu, poput objavljivanja smjernica u vezi s pravilnom proizvodnjom i uporabom maski za višekratnu upotrebu;

• Potiču inovacije i razvoj održivih alternativa plastičnim maskama za jednokratnu upotrebu;

• Educiraju javnost o odgovornim načinima zbrinjavanja maski te obeshrabruju povećanje smeća povećanjem novčanih kazni;

• Popravljaju i poboljšavaju sustave gospodarenja otpadom kako bi se smanjili gubici i završavanje smeća u oceanima i morima.

“Kritično je da radimo na smanjenju upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu i svi moramo imati ulogu”, kaže dr. Phelps Bondaroff. “Postoje mogućnosti za višekratnu upotrebu i održivost za gotovo svaki pojedinačni plastični predmet za jednokratnu upotrebu. Molimo vas da nosite masku za višekratnu upotrebu, osim ako nije prijeko potrebno, i pripazite da sve maske odgovorno odložite.

Image by Jeyaratnam Caniceus from Pixabay

Izvor: https://oceansasia.org/covid-19-facemasks/

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Dužnosnici navode da uz ostatke hrane, slonovi pojedu i plastiku, što ih polako ubija. U 2019. umrlo je do sada najviše slonova, njih 361, uglavnom zbog ljudskog djelovanja, izvijestile su lokalne ekološke skupine.

Odlagalište otpada Ampara stvoreno je prije otprilike deset godina usred slonskog koridora u kojem živi 200 do 300 slonova. Električne ograde nisu uspjele zadržati odlučne životinje dalje.

“Za to ne postoji odgovarajući plan ili sustav za rješavanje ovog problema. Vladine institucije uspostavile su odlagališta otpada na granici zona zaštite divljih životinja. Jednom kada  se to napravi divlji slonovi i druge divlje životinje jedu to smeće i umiru.“,rekao je P.H. Kumara, dio odbora poljoprivrednika Gal Oya, poljoprivredni kolektiv u regiji oko Ampare.

Vlada sada pokušava iskopati rovove oko deponija kako bi odvratila životinje. Seljani koji su imali neugodan suživot s divljim stadima, kažu da se situacija samo pogoršava. “Divlji slonovi koji dolaze na odlagalište ovdje se danonoćno motaju”, rekao je Kumara. “Zatim odlaze u susjedna sela i štete seljanima, njihovoj imovini i poljoprivrednom zemljištu. Krajnji rezultat je da se sukob čovjek-slon pogoršava i gubimo slonove koji su nacionalno bogatstvo. “

Na Šri Lanki koja ima 22 milijuna stanovnika živi oko 7.500 divljih slonova. Pripitomljeni slonovi štuju se na otoku i koriste se u vjerskim i kulturnim događanjima tijekom cijele godine.

Photo by Magda Ehlers from Pexels

Izvor: https://www.reuters.com/article/us-sri-lanka-elephants-landfill-idUSKBN2850MW

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

PRNewswire je prije par dana objavio kako je Aether, proizvođač luksuznog nakita, prvi na svijetu iz zraka stvorio dijamante kvalitete dragog kamenja. Izumili su tehnologiju kojom zagađenje iz zraka, višak CO₂, mogu pretvoriti u prekrasno, ugljično negativno, drago kamenje. Na taj način, svrstavaju se u najodrživiju marku luksuznog nakita na svijetu – čiste okoliš i unapređuju svoju viziju pružanja bolje budućnosti planetu i ljudima. Najavljuju predstavljanje najrjeđih dijamanata u svojoj revolucionalnoj liniji luksuznog nakita u prosincu ove godine.

Mnoge tvrtke navode da su ugljično neutralne, ali iz Aerther-a vjeruju da će do promjene klimatskih promjena doći jedino ako podignemo ljestvicu i umjesto ugljično neutralnog postanemo ugljično negativni.

“Usred globalnih klimatskih promjena i svih ostalih izazova koje nam je donijela 2020., vjerujemo da postoji izvrsna prilika da se visokim moralnim standardima krene preoblikovati budućnost. Sada, više nego ikad, želja za istinskim i trajnim promjenama zajednički mogu promijeniti naš svijet u onaj u kojem su mogući ogromni pozitivni pomaci za čovječanstvo i planet. Aether je ponosan što je dio tih promjena kao tvorac prvih dragulja proizvedenih iz zraka. Posvećeni smo jedinstvenoj modernoj alkemiji pretvaranja onečišćenja zraka u drago kamenje i predanom služenju kao svjetionik za integritet i transparentnost u industriji, gdje toliko drugih nije ispunilo to obećanje potrošačima“, izjavio je Ryan Shearman, Izvršni direktor tvrtke Aerther.

Svi Aerther dijemanti su certificirani od strane Međunarodnog geomološkog instituta i pridržavaju se istim standardima kao i ostali.

Photo by Edgar Soto on Unsplash

Izvor: https://www.prnewswire.com/news-releases/aether-creates-the-worlds-first-carbon-negative-diamonds-made-from-air-301165424.html

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Početkom rujna najavili su uklanjanje plastičnih vrećica za voće i povrće iz 9 svojih trgovina, kako bi smanjili utjecaj plastikena okoliš.

Prema procjenama tim potezom uštedjeti će se oko 141 tona plastike godišnje, odnosno oko 3,5 milijuna vrećica.

Tom prilikom Kevin Patel, direktor proizvodnje u Asdi je izjavio: „Ovo je zaista uzbudljiv korak na našem putu jer nastavljamo gledati inovativne načine na koje možemo smanjiti nepotrebnu plastiku iz cijelog poslovanja i ispuniti naš cilj smanjenja plastike vlastite marke za 15% do 2021. godine. Znamo da su naši kupci i kolege zaista strastveni prema održivosti i želimo im olakšati da učine što je moguće više za okoliš, a bez kompromisa u kvaliteti.“

Sada nastavljaju dalje – udružili su se s nekim od najpopularnijih brendova kućanstava u Velikoj Britaniji, uključujući PG Tips, Vimto, Kellogg’s, Radox i Persil, kako bi kupcima ponudili da s lakoćom smanje, ponovno koriste i recikliraju.

• Proizvodi koji se mogu naći u rinfuzi – različiti  izbor Kelloggovih žitarica, vrećice čaja PG Tips, Quaker Oats, Lavazza i Taylors of Harrogate zrna kave, Vimto cordial, rižai tjestenina vlastite marke Asda
• U formatu za ponovno punjenje se prodaju i popularne marke šampona, regeneratora, Persil deterdženta za pranje rublja, ručnog pranja i gela za tuširanje marke Unilever kao što su Simple i Radox
• sve biljke i cvijeće se prodaje neumotano ili u papirnatom omotu, baš kao i voće i povrće…

Asda će prema podacima  dobivenim iz pokusnog perioda u trgovini u Middleton-u odrediti koji elementi nove ponude privlače kupce kako bi ih implementirala na više lokacija 2021. godine.

Izvor: https://corporate.asda.com/newsroom/2020/09/03/greener-grocer-asda-removes-plastic-fruit-and-veg-bags-from-stores-as-it-continues-to-tackle-plastic-pollution

https://corporate.asda.com/newsroom/2020/10/20/asda-opens-new-sustainability-store

Savjetovanju možete pristupiti na sljedećim poveznicama:

Nacrt prijedloga Pravilnika o izmjeni Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži

Nacrt prijedloga Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom

Photo by Mae Mu on Unsplash

 Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

U prilogu možete pronaći pročišćeni tekst Pravilnika o gospodarenju električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14, 11/19, 7/20).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.