Na jednom mjestu, svi sudionici imati će priliku upoznati se s održivim rješenjima u području gospodarenja otpadom u HoReCa segmentu, modernim strojevima te legislativom vezanom za područje gospodarenja otpadom, ali i postavljati pitanja te dobiti konkretne odgovore.

Sama prezentacija strojeva će se održati u Toplicama Sveti Martin upravo iz razloga što su iz TSM prepoznali važnost ulaganja u održivo gospodarenje otpadom i svakodnevno u radu se koriste ORWAK BALIRKOM (model 3115) i OKLIN KOMPOSTEROM (model GG-50).

Održivo gospodarenje otpadom u HoReCa segmentu značajno pridonosi učinkovitosti i efikasnosti upravljanja otpadom sukladno ekološkim propisima. Skraćivanjem vremena potrošenog na rukovanje otpadom, otvara se više vremena za druge poslovne aktivnosti osoblja, a samo baliranje dovodi i do produktivnije upotrebe skladišnog te proizvodnog prostora. Balirani otpad omogućava smanjenje učestalosti skupljanja otpada, što rezultira smanjenim troškovima prijevoza i emisijom CO₂, a na samom izvoru postiže se veća kvaliteta otpadnog materijala za recikliranje.

ORWAK COMPACT 3115 balirka, sile prešanja 4 tone i ciklusa od 33 sekunde, proizvodi lagane bale koje su praktične za rukovanje i transport. Uz balirku, komposter GG50, najnovijom tehnologijom u roku od 24 sata biootpad, ali i preostali otpad iz kuhinja tzv. kategoriju III, ugostiteljskih objekata pretvara se u kompost, pri čemu se volumen otpada smanjuje za do 90%. Na ovaj higijenski i način bez mirisa, može se reciklirati vlastiti bio otpad i materijal kategorije 3, kojega je moguće koristiti kao kompost te zaokružiti vrlo važnu suradnju s lokalnom zajednicom.

INTERSEROH d.o.o. je tvrtka koja djeluje od 2005. godine u Hrvatskoj. Osim usluga zbrinjavanja opasnog otpada, pruža i usluge savjetovanja o gospodarenju otpadom, izvoz ambalažiranog otpada te se bavi prodajom strojeva za otpad, otkupom sirovina kao i najmom same opreme. Tvrtka nudi integrirane usluge za više od 20.000 klijenata u svim sektorima industrije prema njihovim individualnim potrebama, s godišnjom prodajom od oko 705 milijuna eura (2020.). Interseroh zapošljava 2.300 ljudi na 32 lokacija u 7 država. Također, 2008. godine pridružio se Alba Grupi, globalnom specijalisti za recikliranje i dobavu sirovina.

Više o samim strojevima, ali i ostalim uslugama koje nudi Interseroh dođite i poslušajte 09.02.2022 u Svetom Martinu. Vidimo se.

RSVP: do 05.02.2022. na e-mail: otpad@interseroh.hr ili robert.sedlar@interseroh.hr.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Svaki naš odabir utječe na druge ljude, okoliš, a ono najbitnija – na nas same. Održivost nije floskula, to je čin konkretne akcije u smjeru očuvanja planeta i zdravlja. Odabir je uvijek na nama, a odabrati ekologiju, u vremenima kada se suočavamo s poražavajućim statistikama zagađivanja, nikada nije bilo bitnije. Odabrati održivi način života možete na puno načina, jednostavno odabirom adekvatne žarulje za vaše kućanstvo, reciklažom, korištenjem bicikla ili uzgajanjem vrta za one najpredanije.

Zašto vlastiti vrt?

Mogli biste se iznenaditi s otkrićem da je uzgoj životinja jedan od najvećih negativnih doprinositelja klimatskim promjenama. Prema podacima iz UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda uzrokuje 14,5% plinova koji zagrijavaju planete. Naravno, to ne znači da morate sutra postati vegetarijanac, no za održiv način života bilo bi poželjno kada biste malo više obratili pozornost na lokalne farmere i uzgajivače. 

Kada je riječ o prehrani, sve češće se u fokus stavlja i vlastiti uzgoj. Uzgoj vlastitog vrta može biti nevjerojatno koristan. Lako možete započeti s nekoliko žardinjera ili prozorskih kutija.  Bilo koje voće i povrće koje proizvodite imat će mnogo niži ugljični otisak od hrane koju možete kupiti u supermarketu. Ugljični otisak je naziv za količinu stakleničkih plinova koje izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod tvrtka ili država. U ovom slučaju hrana mora prijeći vrlo kratku udaljenost od tla do stola, smanjujući emisije ugljika uključene u transport hrane. Ne postoji plastična ambalaža koju treba uzeti u obzir i imate potpunu kontrolu nad načinom uzgoja hrane, izbjegavajući štetna gnojiva i pesticide.

Bolje alternative

Automobili, kamioni, autobusi i motocikli čine tri četvrtine emisija CO₂ proizvedenih u transportu. Mnogima je automobil presudan. Ako ne živite na dobroj ruti javnog prijevoza, a do posla morate putovati u razumnoj udaljenosti, putovanje automobilom je očito rješenje. Međutim, svi bismo trebali tražiti alternative putovanju automobilom kad god je to moguće. Korištenje javnog prijevoza, vožnja biciklom ili šetnja puno su povoljnije za okoliš i jednostavna opcija za kraća putovanja. Trebali bismo poticati naše poslodavce da nude mogućnosti za rad kod kuće, barem nekoliko dana u tjednu. To bi drastično smanjilo emisije ugljika koje stvara putovanje na posao. Ako to nije mogućnost, dijeljenje vožnje s drugima koji putuju na isto mjesto još je jedan način za uklanjanje automobila s ceste. Ako se prebacite na električni automobil, odlučite se za bicikl ili pješačenje, uštedjet ćete više od jedne tone CO₂ godišnje i biti aktivan sudionik u poboljšanju uvjeta života za nove naraštaje.

”Ja stvaram trendove, ne slijedim ih”

Predmetima koji vam više nisu potrebni, umjesto odlaganja u otpad, možete produljiti ”životni vijek” preprodajom i donacijom. Produljujući životni vijek bilo kojeg proizvoda, pomažete smanjiti ovisnost o jednokratnim ili jeftinim proizvodima za jednokratnu upotrebu koji završe na odlagalištima. Pokušajte preprodati odjeću, stvari ili igračke, a uvijek možete razmisliti i  o njihovom doniranju neprofitnim organizacijama koje će ih redistribuirati potrebitima.

Kada je riječ o produljenju životnog vijeka proizvoda, sve češće prisutan konceptu u tom maniru je i održiva moda. Riječ je o konceptu razmjene koja odstupa od klasičnog konzumerizma. Tekstilna industrija zagađivač je okoliša, a neki brendovi svojim radom pokušavaju podržati koncept kružnog gospodarstva. Ako niste pobornici ‘second hand’ koncepta, svakako možete birati brendove sa super idejama, a neke od tih ideja su i tenisice koje se izrađuju od reciklirane oceanske plastike ili koncepti gdje unutar prodavaonica možete ostavljati nošenu odjeću u zamjenu za popuste.

Biraj održivo

Jedan od najlakših načina da budete održiviji u svakodnevnoj rutini je smanjenje potrošnje energije u kućanstvu. Isključujte svjetla i klima uređaj kada napuštate sobu, a možete koristiti i energetski učinkovite žarulje. U kolokvijalnom izrazu poznate su i kao štedne žarulje, a one troše do 85 posto manje energije, traju i do 25 puta duže, a jeftinije su za rad od žarulja sa žarnom niti. 

Način na koji odlažemo stvari u konačnici je osnovni uzrok naših ekoloških problema. Kada bacamo papir, plastiku i drugi otpad umjesto da ga recikliramo, ovo nepravedno odlaganje smeća zagađuje naše tlo, oceane, izvore vode i još mnogo toga. Recikliranjem osim što štitite okoliš, dajete podršku i industriji reciklaže. Ona ima potencijal nadmašiti tradicionalno odlaganje i tako inicirati svojevrsne uštede. Uštede pak mogu dovesti povećanju lokalnog i državnog proračuna iz čega se da iščitati i povećanje kvalitete života.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Image by René Bittner from Pixabay

Photo by Gemma Evans on Unsplash

Volontiranje je odličan način za pronalaženje novih perspektiva, preslagivanje prioriteta i stjecanje novih spoznaja. Svoje spoznaje o zagađenju okoliša proširila je i mlada ekonomistica iz Trogira Tena Ćorić, a njena aktivnost za takvo što bila je, ni manje ni više, nego spomenuto volontiranje. Da će mladi iznijeti promjene čuli smo toliko puta da je postalo svojevrsni klišej, a mladi poput Ćorić dokazuju da je način na koji ćemo se postaviti prema problemu, bitna karika u tome hoće li ta teza o mladima poslužiti svrsi.

Za održivi razvoj zainteresirala se još za studija Turizma kada se na predavanju kolegija ”Sustainable Tourism” susrela s raznim ekološkim i ekonomskim problemima, ali i načinima kako se isti mogu riješiti. Kasnije kroz svladavanje kolegija, kako nam objašnjava Ćorić, postala je senzibilnija na ono što vidi u okolišu, a razmišljanje o načinu na koji to može promijeniti postalo je dijelom njene svakodnevice.

”Uvijek sam voljela boraviti u prirodi, pogotovo šetajući mog psa Kyru. Počela sam sve više uočavati smeće u okolišu i nešto u meni je jednostavno proradilo. Sjetila sam se stranice na Instagramu naziva ”Čisteći Medvjedići”, koju sam tada taman zapratila… javila sam im se željom da počnem čistiti i odgovorio mi je Perica Štefan, osnivatelj inicijative, od kojeg sam dobila punu podršku”, započela je mlada ekonomistica i volonterka Tena Ćorić.

Da za promjenama treba samo krenuti, govori i činjenica da je samo četiri dana nakon javljanja održala prvu akciju Čistećih Medvjedića u Dalmaciji te se uskoro mogla pohvaliti i titulom koordinatorice Čiova/Trogira. Prvu akciju održala je 14.11.2020. u uvali Mavarčica na otoku Čiovu, a od tada je čistila na 9 akcija po Čiovu te u Splitu i Solinu. Ova aktivnost za nju je postala ritual, a subota dan u tjednu kada daje svoj širi doprinos za zaštitu okoliša.

Potrošačke navike

”Mislim da kroz skupljanje otpada preuzimam odgovornost prema prirodi i okolišu. To što radim je samo prvi korak tome da se nešto promijeni. Rijetko koji volonter ostane ravnodušan kada vidi količinu otpada i toga što sakupimo na kraju akcije. Živimo toliko brzim životima da smo prestali vidjeti što kroz takvu dinamiku uzrokujemo. Čišćenjem slušamo prirodu i kako nam govori da je moramo prestati trovati. Preplavljeni smo informacijama, a najbitniju ne možemo vidjeti vlastitim očima! Htjela bih osvijestiti ljude o ovoj bitnoj temi i pokazati da moramo početi djelovati”, objasnila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo/Trogir.

Iako je na terenu aktivna već neko vrijeme, neke stvari je iznova iznenađuju. Kako govori za ORO, u samo par minuta na plaži znaju sakupiti cijelu kanticu štapića za uši, a sasvim normalna pojava s kojom se susreće u šumama jesu i maramice te odbačeni prezervativi. Ono što vidi na terenu je i ustaljen obrazac ponašanja odbacivanja nečega što se može iznova iskoristiti ili jednostavno nije za odlaganje na otpad.

”Mislim da je glavni problem taj što smo previše fokusirani na nebitne, pogotovo materijalne stvari. Toliko toga konzumiramo da nam je bitnije nešto kupiti, nego razmisliti treba li nam to nešto zapravo. Umjesto da ponekad nešto više puta upotrijebimo, mi puno stvari odmah bacimo (pa kupimo novo). Kod bacanja ne obraćamo pažnju na to može li se taj materijal iskoristiti za nešto drugo. Svima je prioritet zadovoljiti neku kratkoročnu sreću konzumiranjem, umjesto dugoročnu sreću davanjem”, nadovezuje se naša sugovornica.

Iako je na potrošačke navike teško utjecati, uvijek treba krenuti od sebe. Svi mogu biti promjena koju žele vidjeti u svijetu, a u tu perspektivu svoj život stavila je i ova predana volonterka. Održivi okoliš za nju je ono što svatko zaslužuje, a u svojoj misiji ustrajala je i u trenucima kada se činilo da je u tome sama.

”Nažalost, u našoj maloj dalmatinskoj okolini puno ljudi se još uvijek boji pokazati inicijativu za nešto što, hajdemo reći, nije društveno komforno. No s vremenom se počela formirati etablirana ekipa u Trogiru, pa bih ovim putem pozdravila Juditu, Josipa, Marka, Magdalenu i Karlu. Hvala vam što skupa mijenjamo našu zajednicu na bolje!”, rekla je Ćorić.

Poslije nije opcija

Treba djelovati sada, kasnije nije uvijek dobra opcija. To je ono što volonterka Ćorić smatra ključnim u društvenom napretku, ali i ono što mladima treba biti misao vodilja ako su promjene ono što zaista žele.

”Kada si mlad često imaš osjećaj da je život pred tobom i da ćeš uvijek nešto moći  poduzeti kasnije. To je fatalno i htjela bih poručiti mladima da “poslije” nije opcija. Ne samo što se tiče zaštite i brige za okoliš, već za sve životne situacije. Moramo naučiti da prebacivanje odgovornosti i obaveza za kasnije nije solucija, nego dio problema”, zaključila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo i Trogir Tena Ćorić.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Koji su projekti koje biste istaknuli, a da je Forum za održivi razvoj pokrenuo  u prethodnom razdoblju?

Prošla godina je za nas, unatoč pandemiji, bila iznimno produktivna i omogućila nam da se usredotočimo na projekte za koje inače ne bi imali vremena, s obzirom na to da smo organizacija mladih koja nema zaposlenih, već živi i djeluje isključivo kroz uloženo slobodno vrijeme svih naših članova koji žele aktivno sudjelovati u svojoj zajednici.

U periodu od srpnja do rujna, održali smo seriju online razgovora u sklopu projekta “Green Post-Corona Talks” Zelene europske fondacije (Green European Foundation). Cilj razgovora je bio shvatiti na koje načine će pandemija utjecati na razne skupine i cjelokupnu zajednicu. Pričali smo o klimatskim promjenama, mladima, ranjivim skupinama, političkoj situaciji u regiji, europskim integracijama te aktivizmu. U samim razgovorima sudjelovalo je preko 240 sudionika, na društvenim mrežama diskusije je pratilo oko 4.500 sudionika, a u razgovore smo kao sugovornike uključili razne druge organizacije te govornike iz Hrvatske i regije.

U kolovozu smo započeli projekt “Studenti za studente – naš glas za dostojanstvo studentskog rada” u sklopu ad hoc akcijskih projekata Fonda za aktivno građanstvo. Cilj projekta je bio istražiti status studentskog rada u Hrvatskoj i otkriti u kakvim su se situacijama studenti našli tijekom pandemije te doći do konkretnih prijedloga izmjena propisa U sklopu projekta, provedeno je online istraživanje koje je obuhvatilo preko 632 studenata, održano je šest fokus grupa i jedna javna tribina. Šokiralo nas je kako je čak 22.4% studenata navelo kako su izgubili posao tijekom pandemije, 4.1% njih moralo je pauzirati svoj studij zbog okolnosti, a čak 84.4% njih smatra kako država nije učinila dovoljno da zaštiti studente i njihove studentske poslove tijekom pandemije.

Naposljetku, godinu smo završili s tri nacionalna treninga u sklopu projekta Zelene europske fondacije pod nazivom “European Green Activists Training”. To je četvrti puta da se projekt održava u Hrvatskoj, a prvi puta da smo ga morali održati u potpunosti u online formatu. Kroz ovaj projekt, 17 sudionika dobiva priliku naučiti nešto više o klimatskim promjenama, održivom razvoju, europskim institucijama, aktivnom građanstvu, zelenim temama i generalno zelenom pokretu u EU.

Održivi razvoj je integralna cjelina, a nas zanima na što u svom radu fokus stavlja Forum?

Cilj naše udruge je prvenstveno postati platforma za demokratsku raspravu, ali i mjesto gdje će se kritički, ali argumentirano raspravljati. Trenutno nam je glavni fokus na edukaciji mladih o konceptu održivog razvoja, klimatskim promjenama, aktivnom građanstvu, procesu donošenja odluka na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, zelenim politikama i svim temama kojima se bavi zeleni pokret. Mišljenja smo da mladi ne mogu djelovati aktivno i efikasno ako njihovi kapaciteti nisu osnaženi i ako nemaju sve potrebne vještine i informacije. Mi smo tu da im pružimo sve potrebno znanje i vještine te ih potaknemo da sami poduzmu određene korake.

Svakako bismo se u budućnosti voljeli profilirati u određenim smjerovima koji još profesionalnije doprinose održivom razvoju, no budući da smo udruga sastavljena od uglavnom studenata i mladih profesionalaca, trebat će još vremena da udruga odraste i sazre u nešto još ozbiljnije – zajedno s nama.

Koliko je među mladima važno govoriti o temama zaštite okoliša?

Izuzetno važno. Drago mi je da je u posljednjih godinu-dvije ta tema postala dio mainstreama i što cijela problematika uživa nikad veću vidljivost. Mislim da je jako bitno da, osim članaka u medijima, mladima omogućimo učenje o temama kao što su zaštita okoliša i klimatske promjene. Kako bi shvatili ozbiljnost cijele situacije, bitno je znati uzroke, posljedice i razumjeti pojave kojima svjedočimo. Svaka inicijativa koja nešto nastoji promijeniti treba biti potkrijepljena argumentima i činjenicama kako bi bila uspješna.

Također, mladima je ponekad teško objasniti važnost zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, jer posljedice zasad nisu nešto što oni mogu direktno osjetiti u svojoj svakodnevici, pa im se sve zajedno čini jako apstraktno. Zbog toga mislim da nas čeka još puno posla u progovaranju o ovim temama.

Jesu li, iz vaše perspektive, mladi oni koji će iznijeti promjene?

Apsolutno. Bez ikakvih cliche izjava, stvarno vjerujem u mlade, potencijal naših generacija i nepresušnu ambiciju da nešto promijenimo u našoj zajednici. Dapače, mislim da je naša odgovornost iznijeti promjene, jer nemamo više vremena čekati da starije generacije nešto poduzmu. Na nama je da stvorimo kvalitetnu podlogu za neka bolja i optimističnija desetljeća.

Naravno, mladoj osobi koja se bori za vlastitu egzistenciju jako je teško razmišljati o nekim “višim” ciljevima i boriti se za promjene, jer nema za to vremena. Zbog toga je također iznimno bitno da oni stariji, koji su trenutno na pozicijama moći, shvate da se treba boriti za prava mladih i njihovu egzistenciju. Pravi je primjer ovaj projekt sa studentskim poslovima, gdje smo saznali u kakvim situacijama se studenti nalaze, a država kao takva nije učinila ništa za mlade i studente izravno pogođene pandemijom.

Mislim da je pravo vrijeme da počnemo progovarati, iznositi svoje zahtjeve i – naravno – sudjelovati u kreiranju politika i prijedloga koji će ih implementirati. Mislim da govorim u ime većine kad kažem da mi ne čekamo da nam se sve osigura, nego smo voljni uložiti trud, rad, vrijeme i vještine kako bi zajedno osmislili vrlo konkretne korake za dalje.

Vas kao predsjednicu neki mediji uspoređuju i s Gretom Thunberg – koji je vaš pogled na to?

Vrlo jednostavno – medijima treba clickbait, a Greta je trenutno jako popularna. Prilično mi je lijepo biti “samo” Kaja Pavlinić i nemam neku potrebu da me se uspoređuje s drugim ličnostima. Osim toga, udrugu ne činim samo ja, nego i 30 divnih, sposobnih i ambicioznih članica i članova. Dodatno, ja sam stvarno tek na početku tog aktivističkog puta i još uvijek uglavnom upijam znanje kroz sve projekte koje provodimo, kako bih jednog dana mogla napraviti nešto konkretno i značajno. Dok je meni to samo jedan aspekt života, Greta je praktički sav svoj rad i djelovanje usmjerila na ovu problematiku, čemu se divim i zbog toga mislim da nije pravedno uspoređivati me s njom. U Hrvatskoj također postoji puno uspješnijih i predanijih aktivista i aktivistkinja koji se bave ovim temama, pa ne vidim potrebu da me se ističe kao imalo posebniju od ostalih.

Kako gledate na vrijednosti koje Greta zastupa? Je li to onaj mladenački bunt koji može napraviti promjene, ili vi vidite neku drugu perspektivu?

Apsolutno se divim njenoj ustrajnosti i volji, ali i karakteru. Mislim da trebaš imati jako stabilnu psihu da čitaš kako te ljudi blate i napadaju u cijelom svijetu, uključujući i neke od najvećih svjetskih moćnika, a nemaš niti 18 godina.

Mislim da je njen doprinos aktivaciji mladih izniman – postala je velik uzor za mlade diljem svijeta i to je ogromno postignuće. Uostalom, da nema snažan utjecaj na društvo, mislim da se 60-godišnji moćnici ne bi osjećali toliko ugroženo.

Ja sam uvijek za mladenački bunt, ali mislim da je bitno da je on konstruktivan i konkretan. Mi smo svi odrasli na društvenim mrežama pa je normalno da je dio našeg djelovanja i u online sferi, no iza svega toga treba postojati konkretan rad na potencijalnim rješenjima. Ne sviđa mi se kad moji vršnjaci samo pričaju o tome kako ništa ne valja i kako je sve loše, a zatim se ne uključe u promišljanje o rješenjima. Ipak, mislim da smo svi sposobni i znanje nam nikad nije bilo dostupnije, tako da sam sigurna da možemo napraviti vrlo snažne promjene.

Što je po vama ključno da bismo razvijali održivu okolinu i okoliš?

Generalno, nastavak uključivanja mladih i svih ostalih građana koji do sada nisu promišljali o ovim temama. Kada pričamo o nekoj globalnoj razini, mislim da je izuzetno bitno da se u inicijative poput Pariškog sporazuma aktivno uključe i najveće države zagađivači. Drago mi je što se SAD ponovno uključio u Pariški sporazum nakon inauguracije predsjednika Bidena. Naravno, kada pričamo o borbi protiv klimatskih promjena na globalnoj razini, potreban je hitan angažman i Kine i ostalih zemalja, jer EU sama po sebi nije dovoljna. Nažalost, nema nam prevelike koristi od korištenja npr. bambusovih četkica za zube, dok paralelno na globalnoj razini nemamo ozbiljnije političke inicijative i uredbe za suzbijanje klimatskih promjena.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Foto: Matea Smolčić Senčar

“Ponosni smo na činjenicu da nas je A1 Hrvatska koji je dio A1 Telekom Austria Grupe – vodećeg pružatelja digitalnih usluga i komunikacijskih rješenja u centralnoj i istočnoj Europi, odabrao za partnera na polju pametnog gospodarenja otpadom. Svakodnevno ulažemo napore u očuvanju resursa te smanjenju nastanka otpada, poštujući načela kružne ekonomije i vodeći se našim motom „Zero waste solutions“. Vjerujemo da će naše znanje, iskustvo i posvećenost zelenim tehnologijama ovim partnerstvom doprinijeti daljnjem očuvanju našeg planeta.“, izjavio je Zoran Ćurković, suradnik u prodaji i nabavi u Interserohu.

 „Zahvaljujući IoT cloud platformi, u svakom je trenutku na daljinu moguće provjeriti status popunjenosti spremnika kako bi se moglo efikasno planirati pražnjenje. Na mapi se prikazuje lokacija spremnika, status popunjenosti te je moguće kreirati optimalne rute obilaska čime se značajno smanjuju operativni troškovi. Uz to, dostupna je analitika i obavijesti, a s obzirom na to da je rješenje u oblaku nije potrebna posebna korisnička IT infrastruktura“, objasnio je Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja u tvrtki A1 Hrvatska.

„Nakon pametnog parkinga, pametnih brojila i sustava praćenja kakvoće zraka, A1 Hrvatska ovim projektom nastavlja s demonstracijom primjene IoT rješenja. Uz navedeno, naši stručnjaci odgovorit će na sve izazove smart city koncepta izradom rješenja za specifične zahtjeve korisnika. Uz nacionalnu pokrivenost s A1 NB IoT mrežom spremni smo za eksponencijalni rast IoT ekosustava u Hrvatskoj“, izjavio je Ivan Gabrić, glavni direktor za poslovne korisnike A1 Hrvatske.

Ponudu i ostalih proizvoda za pametno gospodarenje otpadom pogledajte ovdje.

Image by Gerd Altmann from Pixabay

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Predstavljeni su već poznati modeli, ali u nešto “manjem” izdanju. Od jedne od najpopularnijih komunalnih nadogradnji u Europi, Farid-ove T1 serije, predstavljena je nova T1MH-12plus nadogradnja od 12m³ koje je specifična po tome što se nadograđuje na 15- tonska podvozja sa kratkim međuosovinskim razmakom što rezultira najkraćim komunalnim vozilom u kategoriji sa nevjerojatnim manevarskim sposobnostima. Kao primjer,  prezentirana nadogradnja je nadograđena na Iveco Eurocargo 15- tonskom podvozju s međuosovinskim razmakom dužine 3.105 mm te ukupna dužina vozila iznosi tek nešto više od 7 metara.

Također od već poznate PN serije predstavljena je potpuno nova izvedba od 7m³ PNDR-7. Specifičnost ove nadogradnje je u tome što je izrađena u potpunosti iz jednog dijela bez dodatnih brtvljenja te ja na taj načina onemogućeno bilo kakvo istjecanje tekućine što nadogradnju čini pogodnom za sakupljanje biootpada, a naravno i za sve ostale vrste otpada. Treba naglasiti da je sabijanje otpada 6:1. Predstavljena nadogradnja je nadograđena na Mitsubishi Fuso 9C18.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Naravno da nije bila… Kao – to se radi u „uređenim zemljama“, ne i kod nas…?

Kako ocijeniti ambalažu prema mogućnosti recikliranja? Može li se to i kod nas? Tko to radi i daju li neku potvrdu?

Sve su to pitanja s kojima sam se susrela u proteklih nekoliko tjedana. I našli smo odgovor – da, može se!

Tvrtka Interseroh nudi uslugu „Made for Recycling“ – ocjenjivanje i certificiranje ambalaže prema mogućnosti recikliranja – ako i Vas bude netko pitao…

Izazovi koje pred nas stavlja Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži navodi da je u gospodarenju otpadnom ambalažom potrebno reciklirati najmanje 55% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Kako to postići i može li se sva ambalaža stavljena na tržište uopće reciklirati?

Bifa Umweltinstitutu GmbH, navodi – Pod pojmom „mogućnost recikliranja” u osnovi se podrazumijeva do koje mjere se materijali korišteni za proizvodnju proizvoda na kraju vijeka trajanja proizvoda, mogu vratiti u petlju materijala za ponovno korištenje i zatvoriti krug.

Nadalje navode da potrošači moraju biti u mogućnosti jasno prepoznati dijelove ambalaže te odrediti vrstu materijala bez zabune kako bi ambalaža u konačnici stvarno bila dobro razvrstana i reciklirana.

Suradnjom instituta bifa i Fraunhofer IVV te Interseroha osmišljena je metodologija ocjenjivanja reciklabilnosti ambalaže „Made for Recycling“.

Prilikom ispitivanja i analize ambalaže ocjenjuje se prikupljanje, sortiranje kao i obrada ambalaže, te se ista boduje po razinama. Prema sustavu ocjenjivanja ambalaža dobiva određenu ocjenu – od nereciklabilno do vrlo dobro. Na kraju ispitivanja proizvođač dobiva Izvješće i Certifikat. Ambalaža ocijenjena ocjenom „Vrlo dobro“ dobiva i mogućnost korištenja Znaka kvalitete „Made for Recycling“.

Imate dodatnih pitanja?
Želite saznati više?
Javite nam se na info@oro.hr!

Osim stanovanja, današnjem modernom čovjeku, vrlo je važan čimbenik i radni okoliš. Na poslu nerijetko provodimo i više od 8 sati na dan te negativne posljedice zbog neadekvatno oblikovanog radnog prostora mogu biti značajne – od psihičkih do fizičkih (smanjenje efikasnosti, češća bolovanja,…).

Iz tog razloga nastavljamo sa Zero Waste Office Challengom – što još možemo promijeniti u našim uredima, a kako bismo smanjili negativne posljedice kako za sebe, tako i za ukupno poslovanje?

Naravno, ako smo odradili prva 2 izazova ?: Zero Waste Office Challenge – početnik i Zero Waste Challenge – pametniji.  

Imate dodatnih pitanja?
Želite saznati više?
Javite nam se na info@oro.hr!

Kozmetički div L’Oreal, u 1.000 prodavaonica diljem Velike Britanije postavlja kante u koje je moguće ostaviti odbačenu kozmetiku, a sve u sklopu programa “Make-up Not Make Waste” – neškodljivog zbrinjavanja odbačene kozmetike. Navode da žele biti predvodnici na putu stvaranja navika recikliranja u svijetu ljepote. Maybelline u suradnji sa tvrtkom TerraCycle postavit će „reciklažne punktove“ u podružnicama Tesco, Boots, Sainsbury’s i Superdrug. Potrošači u njih mogu odlagati odbačene proizvode: sjenila, pudere, korektore, maskare, olovke za oči, ruževe… bilo kojeg proizvođača, ali ne i četkice za make-up, lakove za nokte i aerosoli.

Prikupljeni proizvodi će se razvrstavati, čistiti i reciklirati za izradu drugih proizvoda npr. vanjskog namještaja.

Stephen Clarke, voditelj komunikacija u TerraCycle, rekao je da broj trgovina koje sudjeluju znači da će potrošačima biti lakše reciklirati svoje kupljene proizvode za uljepšavanje te da je to razlika koja novu shemu Maybelline i TerraCycle “Make-up Not Make Waste” razlikuje od ostalih. Također je naveo da tvrtka može reciklirati i miješane materijale.

Prema kampanji Zero Waste Week, samo kozmetička industrija godišnje proizvede više od 120 milijardi jedinica ambalaže.

Iz tvrtke L’Oreal, za BBC su naveli da je njihova globalna potrošnja plastike iznosila 137.000 tona samo u 2019. godini, te su obećali da će da će se do 2025. godine, 100% njihove plastične ambalaže moći ponovno puniti, ponovno koristiti, reciklirati ili kompostirati.

Vismay Sharma, generalni direktor L`Oreal-a za Veliku Britaniju i Irsku je naveo da tvrtka ulaže 50 milijuna eura (45,4 milijuna funti) u projekte recikliranja i smanjenja plastičnog otpada.

Unatoč tome, Will McCallum iz Greenpeaca nije sretan dosad učinjenim i rekao je: „S obzirom na gotovo svakodnevnu bujicu istraživanja koja otkriva u kojoj mjeri zagađenje plastikom šteti našem planetu, frustrirajuće je vidjeti da se veliki proizvođač plastike poput make-up industrije ne obvezuju  smanjiti svoj ukupni plastični otisak. Bez akcijskih planova za prelazak na višekratnu ambalažu i smanjenje proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu, tvrtke ne mogu tvrditi da rade dovoljno.“ navodi BBC.

Izvor: https://www.bbc.com/news/business-54093080

U suradnji sa Pilot Lite Grupom pokrenuli su Pulpex Limited novu tvrtku za održivu tehnologiju pakiranja, te razvili novu ekološku ambalažu – papirnate boce napravljene od drvene pulpe 100 % reciklabilne u tokovima otpada i 100% bez plastike.

Kako bi osigurao da se tehnologija može upotrijebiti u svim područjima života, Pulpex Limited osnovao je partnerski konzorcij vodećih svjetskih FMCG tvrtki u nekonkurentskim kategorijama, uključujući Unilever i PepsiCo, te s daljnjim partnerima za koje se očekuje da će biti najavljeni kasnije tokom godine. Partneri u konzorciju očekuju da će 2021. lansirati vlastite brendirane papirnate boce, zasnovane na dizajnu i tehnologiji Pulpex Limited-a.

Ewan Andrew, glavni direktor za održivost, Diageo PLC, je izjavio: “Ponosni smo što smo prvi stvorili ovaj svijet. Neprekidno nastojimo pomicati granice unutar održivog pakiranja i ova boca može biti istinski revolucionarna. Osjećamo da bismo ga trebali pokrenuti s brendom Johnnie Walker koji je često predvodio inovacije tijekom svojih 200 godina postojanja.“

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!