U vrijeme društvenih mreža svi živimo u svojevrsnom globalnom selu, a do zanimljivih i edukativnih sadržaja dijeli nas nekoliko klikova. Upravo na nekoliko klikova od nas nalazi se i profil Marine Matijević, ekološki osviještene komunikologinje koja je na put izgradnje zajednice, koja će se okupljati oko problema okoliša, krenula u siječnju ove godine. Dodatna motivacija joj je bila činjenica da je turizam kojim se do tada bavila doživio potpunu stagnaciju. Inicijativu je nazvala Ja bolji građanin, a iako je ova priča još uvijek na svojem početku, reakcije su pozitivne i čini se kako ljudi zbilja trebaju nekoga tko će im pokazati da i oni mogu biti kreatori boljeg društva.

Kada si odlučila pokrenuti ovu inicijativu i čime si se tada vodila?

Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje mi je bila šamar u lice i to me natjeralo da  detaljno preispitam, čime se ja to uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da me i potres dodatno osvijestio. Od te spoznaje, poželjela sam raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku… Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže, tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan, nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo pretražujem na tu temu. A onda mi je zaustavljanje turizma otvorilo vrijeme i tad sam konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada…

Došla sam do saznanja kako postoje određene upute, ali te upute koje gradovi/općine daju građanima su uglavnom samo nabrojene u paragrafe, ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže, više kao skupine, a u današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda. Isto tako svaki grad/općina ima svoje upute, tako ako slučajno građanin pročita informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi recimo građanin Zagreba. Isto tako, u cijelom procesu istraživanja sam shvatila kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana – sve to me dovelo do otvaranja profila Ja Bolji Građanin te kreaciju jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada.

Koja ideja se krije iza inicijative Ja bolji građanin? Koja se poruka šalje?

Ideja je praktično informirati i educirati o društveno odgovornom ponašanju pojedinca-građanina u svrhu kružne ekonomije koja je podloga boljeg društva za sve.

Tako, moja glavna poruka je da je edukacija apsolutno ključna. Građani trebaju znati da je svaka promjena u našem ponašanju s otpadom, ma koliko nam se činila mala, pomak na bolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Naime, vrjednije je da imamo 10 osoba koji čine te stalne male pomake na bolje, nego jednu osobu koja živi zero waste.

Tko je u tom slučaju taj “bolji građanin”?

Onaj koji je počeo donositi informirane odluke i time postao svjestan svoje odgovornosti prema društvu, lokalnoj zajednici, ekosustavima planeta i budućim generacijama. Moja inicijativa se obraća pojedincu, građaninu, jer kružna ekonomija započinje s našim odvajanjem. Poruku koju konstantno provlačim jest da smo ti i ja taj proizvod kupili, isti taj proizvod ima ambalažu, kada ta ambalaža postane otpad, ti i ja smo za istu opet odgovorni. Kada shvatiš tu odgovornost onda se započneš i educirati, s edukacijom stječeš nova znanja, nova znanja dijeliš s drugima, tako ta spoznaja odgovornosti kreira jedan vrlo pozitivan lanac…

Jesi li razmišljala o ciljanoj skupini, kome poruku pokušavaš namijeniti?

U samome startu sam se samo vodila mišlju kako je meni cijela tematika izuzetno zanimljiva, ali i da sigurno mora biti drugih par ljudi, koji se kao i ja svaki dan pitaju kud s određenom vrstom ambalaže kod odvajanja.

Ali inače veliki blagoslov ovog projekta je taj da su ciljana skupina svi građani Republike Hrvatske, svih dobnih skupina, bez obzira na mjesto stanovanja, jer su sve generacije dužne odvajati otpad. Jasno je kako sada to svi ne rade, ali stopa postotka odvojenog otpada je u stalnom rastu, tako to bi se to trebalo odražavati i na mojim profilima. A kada se mješoviti otpad počne naplaćivati po vrećici, moja će ciljana skupina postati još zainteresiranija jer će tada većina biti primorana razdvajati otpad,

Glavna vrijednost vidi se u edukaciji. Koja je poruka sadržaja?

Visoka razina neinformiranosti građana o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom i vlastitoj ulozi u istome je dovela do toga da je stav o otpadu generalno jako negativan. Taj stav je prvo što trebamo mijenjati. Pothitno sve društvene skupine trebaju prestati otpad doživljavati kao problem koji netko drugi treba riješiti. Vijest kako Čistoća stavlja sav odvojeni otpad u isti kamion preplavi medije, demanti i dokaz kako to nije istina se prenesu u dva retka. Senzacionalizam nije način kako prenositi vijesti o ovoj tematici jer to čini ogromnu štetu. Edukaciju treba ubaciti u petu brzinu, letke zamijeniti socijalnim medijima gdje se ljudi sada primarno educiraju, jer zbilja je 5 do 12. Isto tako, mislim da u edukaciji ljude treba često podsjetiti na tu društvenu i osobnu korist od odvajanja otpada/recikliranja. Tu leži taj lijepi osjećaj da se čini nešto dobro za zaštitu okoliša, sadašnje i buduće generacije.

Trebalo bi naglašavati i pozitivne efekte koji su već postignuti. Sjećate se kako su staklenički plinovi jedno vrijeme bili stalno spominjani, a recimo podatak Europske agencija za okoliš (EEA) koji govori da je EU od 1990. do 2018. smanjila emisije stakleničkih plinova za 23,2 posto, gotovo pa nitko ne zna. Ni to naravno nije dostatno, ali je svakako veliki napredak. U protekloj godini se u Hrvatskoj u sustavu povratne naknade uspješno recikliralo 99% odvojenih PET boca te preko 85% aluminijskih limenki. To su informacije koje su važne jer govore građanima kako promišljenim i odgovornim postupanjem oni direktno utječu na ispunjavanje ciljeva u očuvanju okoliša.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Foto – naslovna: Studio Jeka, Marko Čordaš