
Drveni ocat i katran dobiveni iz zaostalih ljuski lješnjaka mogli bi se smatrati potencijalnim izvorom obnovljive energije ovisno o njihovim vlastitim karakteristikama.
Da su super u kolačima već znamo, no da bi mogli biti korisni za stvaranje obnovljive energije tek doznajemo. Da lješnjaci imaju potencijal u stvaranju obnovljive energije nastojali su dokazati istraživači iz Kine. U svojem istraživanju fokusirali su se na to da bi ljuske orašastih plodova mogle biti dobar izvor biomase za stvaranje biogoriva.
Neosporan potencijal
Njihovo istraživanje usredotočuje se na to kako ljuske lješnjaka reagiraju na proces pirolize – pregrijavaju ih na temperaturama između 400 i 1.000 ° C i analiziraju ono što preostaje.
Istraživanje načina na koji različiti izvori biomase reagiraju na ovu vrstu procesa moglo bi dovesti do novih, visoko učinkovitih bio-ulja koja bi se mogla koristiti u proizvodnim procesima kao što je proizvodnja čistih goriva i/ili kemikalija.
U studiji su istraživači s Akademije znanosti o poljoprivrednim strojevima Heilongjiang u Kini koristili pirolizu za dobivanje proizvoda iz ljuski lješnjaka poznatih kao “drveni ocat” i “katranska frakcija”.
Drveni ocat već se često koristi u poljoprivredi kao sredstvo protiv insekata, gnojivo, poticanje ili inhibitor rasta biljaka, ili se može koristiti kao sredstvo za uklanjanje mirisa, sredstvo za zaštitu drva i kao dodatak stočnoj hrani.
Katranska frakcija s druge strane mogla bi biti zamjena za teško ulje za industrijske kotlove ili bi se mogla koristiti kao tekuće gorivo za industrijsku sirovinu, sugerirali su istraživači.
“Nakon ovih rezultata, drveni ocat i katran dobiveni iz zaostalih ljuski lješnjaka mogli bi se smatrati potencijalnim izvorom obnovljive energije ovisno o njihovim vlastitim karakteristikama ”, rekla je autorica studije Liu Xifeng.
Neke stvari upitne
Autori tvrde kako “biomasa izaziva sve veći interes istraživača kao izvor obnovljive, održive i čiste energije”, međutim ostaje velika zabrinutost zbog njezinog sveukupnog utjecaja na okoliš.
Uspoređujući biomasu s obnovljivim izvorima energije poput vjetra i sunca, vidljivo je kako se izgaranjem goriva proizvedenog na biomasi u industrijskim količinama mogu se osloboditi velike količine CO2 koje mogu imati utjecaj na pogoršanje klimatske krize.
Otkrića su čak i unatoč tom činjenicama i dalje hvala vrijedna, a istraživački tim rekao je da njihov rad na ljusci lješnjaka postavlja temelje za daljnju primjenu bio-ulja iz otpadne pirolize ljuske lješnjaka.
Što će biti, ostaje nam doznati.