Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Pandemija bolesti COVID-19 jasno je pokazala kako nedovoljna priprema na moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za neizbježne negativne posljedice klimatskih promjena i boriti protiv njih. Učinci klimatskih promjena već se osjete u EU-u i šire, a nova strategija za prilagodbu klimatskim promjenama omogućit će nam bolju pripremu za njih. Ako djelujemo danas, možemo oblikovati klimatski otpornu budućnost.

Najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2 500 ljudi

Učestaliji ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura. Konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina. Klimatske promjene ne utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve češće pogađaju toplinski valovi: najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2 500 ljudi.

Naše djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega. Radit ćemo na izgradnji društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih, poboljšanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem djelovanja u području prilagodbe i povećanjem otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini.

Pametnija, brža i sustavnija prilagodba

Mjere prilagodbe moraju se temeljiti na pouzdanim podacima i alatima za procjenu rizika dostupnima svima – obiteljima koje kupuju i obnavljaju domove, poduzećima u obalnim regijama te poljoprivrednicima koji planiraju proizvodnju. Zato se strategijom predlažu mjere kojima se potiče širenje znanja o prilagodbi klimatskim promjena radi prikupljanja veće količine kvalitetnih podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom. Unaprijedit će se europska platforma znanja za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT te uvesti poseban opservatorij za zdravlje namijenjen boljem praćenju, analizi i zaštiti zdravlja od učinaka klimatskih promjena.

Mjere prilagodbe moraju biti sustavne jer klimatske promjene utječu na sve razine društva i sektore gospodarstva. Komisija će nastaviti s uključivanjem tih pitanja u sva relevantna područja politike. Poticat će daljnji razvoj i provedbu strategija i planova prilagodbe na svim razinama upravljanja s pomoću tri međusobno povezana prioriteta: uključivanjem prilagodbe u fiskalnu politiku na makro razini, prirodnim rješenjima za prilagodbu i mjerama u području prilagodbe na lokalnoj razini.

Jačanje međunarodnog djelovanja

Naše politike prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u skladu s našim globalnim vodstvom u području ublažavanja klimatskih promjena. Pariškim sporazumom utvrđen je globalni cilj u pogledu prilagodbe i njezin ključni doprinos održivom razvoju. EU će stoga promicati pristupe prilagodbi na podnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, s posebnim naglaskom na prilagodbu klimatskim promjenama u Africi i malim otočnim državama u razvoju. Povećat ćemo financijsku potporu za pripravnost i otpornost na klimatske promjene na međunarodnoj razini, utvrditi prioritetna djelovanja i povećati učinkovitost poticanjem međunarodnih izvora financiranja te snažnijim globalnim angažmanom i razmjenom znanja o prilagodbi. Radit ćemo na pokrivanju manjka međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u suradnji s međunarodnim partnerima.

Kontekst

Moramo izgraditi otporniju budućnost jer su klimatske promjene već prisutne. Svijet je upravo izašao iz rekordno toplog desetljeća u kojem je najtoplija godina proglašena čak osam puta. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i vremenskih uvjeta neprestano se povećava: iz godine u godinu svjedočimo šumskim požarima neviđenih razmjera, toplinskim valovima iznad Arktičkog kruga, sve težim sušama na Sredozemlju, uraganima koji pogađaju najudaljenije regije EU-a, propadanju šuma uslijed nezapamćenih najezdi potkornjaka u srednjoj i istočnoj Europi. Postupne pojave kao što su dezertifikacija, gubitak bioraznolikosti, propadanje tla i ekosustava, acidifikacija oceana ili podizanje razine mora dugoročno stvaraju podjednako razorne posljedice.

Europska komisija najavila je novu, ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u Komunikaciji o europskom zelenom planu, nakon evaluacije strategije iz 2013. provedene 2018. i otvorenog javnog savjetovanja provedenog u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. Prijedlogom europskog propisa o klimi utvrđuju se ambiciozniji ciljevi i usklađenost politika u području prilagodbe. Njime se globalni cilj prilagodbe iz članka 7. Pariškog sporazuma i djelovanja u okviru 13. cilja održivog razvoja ugrađuje u pravo EU-a. Prijedlogom se EU i države članice obvezuju na stalni napredak u jačanju sposobnosti prilagodbe i otpornosti te smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene. Novom strategijom prilagodbe pridonijet će se ostvarenju tog napretka.

Više informacija

Strategija EU-a iz 2021. za prilagodbu klimatskim promjenama

Questions and Answers

Internetska stranica o prilagodbi klimatskim promjenama

Europski zeleni plan

Videozapisi o prilagodbi klimatskim promjenama

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_663

Foto: Image by JuergenPM from Pixabay

Nova pravila su stupila na snagu 1. siječnja 2021..

Ova nova pravila zabranjuju izvoz plastičnog otpada iz EU-a u zemlje izvan OECD-a, osim čistog plastičnog otpada poslanog na recikliranje. Izvoz plastičnog otpada iz EU u zemlje OECD-a i uvoz u EU također će biti strože kontrolirani.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius rekao je: „Ova nova pravila šalju jasnu poruku da u EU preuzimamo odgovornost za otpad koji stvaramo. Izvoz plastičnog otpada bit će dopušten samo pod vrlo strogim uvjetima. Izvoz nerazvrstanog plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će u potpunosti zabranjen. Ovo je važna prekretnica u borbi protiv onečišćenja plastikom, prelasku na kružno gospodarstvo i postizanju ciljeva Europskog zelenog sporazuma.”

U posljednjem desetljeću povećala se nekontrolirana trgovina plastičnim otpadom, šteteći i okolišu i javnom zdravlju. Plastični otpad završio je na odlagalištima otpada, gorio je na otvorenom ili je bacan u ocean. Nova bi pravila trebala zaustaviti izvoz plastičnog otpada u treće zemlje koje često nemaju kapacitet i standarde za njegovo održivo upravljanje. To je također ključna obveza Europskog zelenog plana i novog Akcijskog plana kružnog gospodarstva. Uz to, ova odluka pridonosi EU strategiji za plastiku koja ima za cilj smanjenje plastičnog otpada i poticanje boljeg razvrstavanja i recikliranja.

Nova pravila primjenjuju se na izvoz, uvoz i pošiljke plastičnog otpada unutar EU:

Izvoz iz EU

Izvoz opasnog plastičnog otpada i plastičnog otpada koji se teško reciklira iz EU-a u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će zabranjen.

Izvoz čistog, neopasnog otpada (koji je namijenjen recikliranju) iz EU-a u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će odobren samo pod određenim uvjetima. Zemlja uvoznica mora navesti Europskoj Komisiji koja pravila se primjenjuju na takav uvoz. Izvoz iz EU-a tada će biti dopušten samo pod uvjetima koje odredi država uvoznica. Za zemlje koje ne pružaju informacije o svom pravnom režimu, primjenjivat će se “postupak prethodne obavijesti i pristanka”.

Izvoz opasnog plastičnog otpada i plastičnog otpada koji se teško reciklira iz EU-a u zemlje OECD-a bit će podložan „postupku prethodne obavijesti i pristanka“. Prema ovom postupku, obje države i država uvoznica i izvoznica moraju odobriti pošiljku.

Uvoz u EU

Uvoz opasnog plastičnog otpada i plastičnog otpada koji se teško reciklira u EU iz trećih zemalja bit će podložan „postupku prethodne obavijesti i pristanka“. Prema ovom postupku, obje države i država uvoznica i izvoznica moraju odobriti pošiljku.

Pošiljke unutar EU

„Postupak prethodne obavijesti i pristanka” također će se primjenjivati ​​na pošiljke opasnog plastičnog otpada unutar EU kao i na neopasni plastični otpad koji je teško reciklirati.

Sve pošiljke unutar EU, za oporabu neopasnog otpada biti će izuzete od ovih novih kontrola.

EU je 2019. izvezao 1,5 milijuna tona plastičnog otpada, uglavnom u Tursku i azijske zemlje poput Malezije, Indonezije, Vijetnama, Indije i Kine. Udio izvezenog plastičnog otpada u Kinu radikalno je opao od usvajanja ograničenja na uvoz plastičnog otpada u zemlji 2018. godine.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Izvor: https://ec.europa.eu/environment/news/plastic-waste-shipments-new-eu-rules-importing-and-exporting-plastic-waste-2020-12-22_en

Image by Ely Penner from Pixabay

Izvor: https://europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/press_releases/europski-parlament-tjedna-najava-aktivnosti-od-15-do-21-lipnja-2020.html

Jeste li znali da na gume otpada do 20% potrošnje goriva vozila? Europski parlament je 13. svibnja 2020. odobrio nove oznake automobilskih guma, a primjenjivat će se od 1.svibnja 2021.g.. Vjeruje se da bi novi način označavanja mogao dovesti do smanjenja emisije CO₂ od 10 milijuna t i do povećanog prometa od 9 milijardi € u proizvodnji.

Cestovni promet odgovoran je za otprilike 22 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, a promet je jedini sektor u kojem su emisije na višoj razini nego u 1990.

Nove oznake će morati biti jasno vidljive potrošačima, dostupne na svim mjestima prodaje, uključujući i Internet, te sadržavati QR kod za lakše i brže skeniranje. Morat će sadržavati informacije o potrošnji goriva, prianjanju na mokroj površini kao i informacije o razini buke. U budućnosti se planiraju dodati informacije o prijeđenoj kilometraži, abraziji, obnovljenim gumama te o snijegu i ledu.

„Ažurirane oznake za gume jednostavan je, ali učinkovit alat, doprinosi sigurnijoj i čiščoj mobilnosti potičući promjene u ponašanju potrošača. Propis osigurava da potrošači dobivaju jasne, relevantne i usporedive informacije prilikom izbora svojih guma. Čestice koje se oslobađaju od guma čine većinu mikro plastike u okolišu. Uredba rješava ovo goruće pitanje uključivanjem parametara kilometraže i abrazije u područje čim postanu dostupne odgovarajuće metode ispitivanja. “, Henna Virkkunen, izvjestitelj (EPP, FI)

Nova oznake primjenjivat će se i na teška vozila (takozvane C3 gume) koja trenutno nisu obuhvaćena zahtjevima EU za označavanjem.

Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer.” – predsjednica EK, Ursula von der Leyen

Ambicije europskog zelenog plana u pogledu okoliša neće se ostvariti samostalnim djelovanjem Europe.

Zeleni plan sastavni je dio strategije Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja.

Kako bi se ostvario europski zeleni plan, treba iznova razmotriti politike za opskrbu čistom energijom u cijelom gospodarstvu, industriju, proizvodnju i potrošnju, velike infrastrukture, promet, hranu i poljoprivredu, građevinarstvo, oporezivanje i socijalne naknade. Kako bi se postigli ti ciljevi, ključno je povećati važnost koja se pridaje zaštiti i obnovi prirodnih ekosustava, održivoj upotrebi resursa i boljem zdravlju ljudi. U tom je području preobrazba najpotrebnija i potencijalno najkorisnija za gospodarstvo EU-a, društvo i prirodni okoliš. Usto, EU bi trebao promicati potrebnu digitalnu transformaciju i alate te ulagati u njih s obzirom na to da su ključni za omogućavanje promjena.

“Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.” – izvršni potpredsjednik EK, Frans Timmermans

Iako su sva ta područja djelovanja uvelike međusobno povezana i uzajamno se podupiru, bit će potreban oprez ako se pokaže da su mogući kompromisi među gospodarskim i socijalnim ciljevima te ciljevima u pogledu okoliša. U zelenom planu dosljedno će se upotrebljavati sve poluge politike: regulacija i normizacija, ulaganja i inovacije, nacionalne reforme, dijalog sa socijalnim partnerima i međunarodna suradnja. Europski stup socijalnih prava usmjeravat će djelovanje tako da nitko ne bude zapostavljen.

Ključna djelovanja će biti vezana za:

• Klimatske ambicije;
• Čistu, cjenovno pristupačnu i sigurnu energiju;
• Industrijsku strategiju za čisto i kružno gospodarstvo;
• Održivu i pametnu mobilnost;
• Ekologizaciju zajedničke poljoprivredne politike / strategije „od polja do stola“;
• Očuvanje i zaštitu biološke raznolikosti;
• Cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš;
• Uključivanje održivosti u sve politike EU-a;
• EU kao globalnog predvodnika;
• Suradnju – europski sporazum o klimi.

Ukupno je u EU u 2018. godini nastalo 220 milijuna tona komunalnog otpada. Iako je to nešto više nego u 2017. (218 milijuna tona), bilo je manje nego u 2008. (227 milijuna tona).

Danska je sa 766 kg stvorila najviše komunalnog otpada po osobi među državama članicama EU u 2018. godini. Ostale zemlje koje su stvorile više od 600 kg komunalnog otpada po osobi su Malta (640 kg), Cipar (637 kg; podaci iz 2017), Njemačka ( 615 kg) i Luksemburg (610 kg).

Danska je sa 766 kg stvorila najviše komunalnog otpada po osobi među državama članicama EU u 2018. godini. Ostale zemlje koje su stvorile više od 600 kg komunalnog otpada po osobi su Malta (640 kg), Cipar (637 kg; podaci iz 2017), Njemačka ( 615 kg) i Luksemburg (610 kg).

Količina recikliranog otpada u 2018. godini dosegla je najveće količine, i za recikliranje materijala i za kompostiranje. Recikliranje materijala poraslo je na 67 milijuna tona, što odgovara 150 kg po osobi. To je bilo gotovo tri puta više od 23 milijuna tona (54 kg po osobi) recikliranih 1995. godine. U skladu s tim, u 2018. godini sakupljeno je 37 milijuna tona (84 kg po osobi) otpada, više od dva i pol puta više nego u 1995. (14 milijuna tona ili 33 kg po osobi).

Izvori: env_wasmun; env_wasmun Članak preuzet sa www.ec.europa.eu/eurostat.