Svake minute u oceanu završi 17 tona plastičnog otpada, što na godišnjoj razini iznosi između 10 i 12 milijuna tona. Crnim statističkim brojkama odlučio je stati na kraj Yvan Bourgnon, francuski oceanski pustolov s dugogodišnjim iskustvom u jedriličarskim utrkama. Zajedno sa svojim timom dizajnirao je, a nedavno i predstavio – Mantu, 56,5 metara dug i skoro dvije tone težak hibridni katamaran čija je misija borba protiv plastičnog otpada u oceanima. Ovaj morski div ujedno je prvi takve vrste koji će biti u mogućnosti sakupljati i prerađivati velike količine otpada iz mora. Izgrađen je od nisko-ugljičnog čelika, a pogoni ga električni hibridni sustav koji omogućuje lako manevriranje. 

Kako je sve počelo? 

Prije 7 godina, vođen vlastitim iskustvom i alarmantnom studijom UN-a o onečišćenju svjetskih oceana i mora plastikom, začetnik projekta Y.B osnovao je organizaciju za zaštitu okoliša pod nazivom The SeaCleaners. Nedugo nakon osnivanja, 2019. godine, predstavlja svoj prvi veliki projekt – katamaran Manta, specijaliziran za čišćenje plastičnog otpada, a tri godine kasnije, tim stručnjaka je u trećoj fazi pripreme za izgradnju broda koja bi trebala početi u 2022. godini. Uz hibridni katamaran će biti izgrađena i dva Mobula – manji čamci za prikupljanje otpada u područjima ili uvjetima koji nisu prikladni za Mantu. Mobul 8 je planiran za područja poput luka, rijeka i jezera, Mobul 10 za područja obalnih voda i rijeke s jakim strujama. 

Obrađuje 95 posto otpada

Brod, predviđen za lansiranje 2024. godine, je dizajniran kao ekološki prihvatljiv, a Oko 500 kW obnovljive energije se generira pomoću dvije vjetroelektrane, 500 četvornih metara fotonaponskih solarnih panela, dva hidro-generatora ispod i jedinicom za pretvorbu otpada u energiju (WECU). Opskrba energijom iz obnovljivih izvora omogućit će Manti da samostalno radi 75 posto vremena, bez upotrebe fosilnih goriva i uz minimalan utjecaj na okoliš.  

Zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji tehnoloških rješenja, Manta će moći sakupiti i plutajući makro otpad te manje dijelove smeća do jednog metra dubine. Ovisno o gustoći i blizini slojeva otpada, brod će, prema podacima SeaCleanersa biti u mogućnosti sakupiti između 1 i 3 tone otpada na sat, a sve s ciljem sakupljana do 10 000 tona na godišnjoj razini. 

Manta je prvi samodostatni radni broj koji je sposoban za obradu od 90 do 95 posto prikupljenog plastičnog otpada dok je u moru. Nekoliko je glavnih stavki na brodu kada je u pitanju sakupljanje i pretvorba energije. U prvom redu, transporteri za prikupljanje otpada koji isti dovode na brod, zatim jedinica za sortiranje koja ručno odrađuje odvajanje prema vrsti te jedinica za pretvorbu otpada u energiju koja pretvara prikupljeni otpad u električnu energiju. Postupak pretvorbe, točnije piroliza, kao i sve što se odvija na brodu su ekološki prilagođeni te je smanjena emisija CO2 kao i mogućnost onečišćenja okoliša.

Od Azije do Amerike

Prve Mantine misije su predviđene u jugoistočnoj Aziji na 15 lokacija, a potom i u sjevernoj Americi, gdje je planirano čišćenje rijeke Amazone.

Osim što će se većinu vremena upotrebljavati u svrhu čišćenja plastičnog otpada, brod će također biti domaćin znanstvenim misijama, konferencijama i edukacijama za širu javnost. U svrhu znanstvenih misija osiguran je prostor za maksimalno 10 znanstvenika koji će s broda biti u mogućnosti obavljati zadatke, a svi podaci koji se prikupe istraživanjima će biti javno dostupni. Konferencijska sala od 60 metara kvadratnih bit će u mogućnosti primiti do 80 ljudi te će tako prilikom zaustavljanja u lukama Manta biti otvorena za posjetitelje kako bi se potaknula individualna i kolektivna akcija očuvanja oceana i mora.

Izvor: Seaclaners.org

Naši će oceani biti preplavljeni s 1,56 milijardi maski za lice samo u 2020. godini, kaže se u izvješću koje je ovih dana objavila organizacija za zaštitu mora OceansAsia sa sjedištem u Hong Kongu. To će rezultirati s dodatnih 4680 do 6240 tona zagađenja morskom plastikom, navodi se u izvješću pod naslovom “Maske na plaži: Učinak COVID-19 na zagađenje morskom plastikom”. Tim maskama će trebati čak 450 godina da se razbiju, polako pretvarajući se u mikroplastiku, dok negativno utječu na morski divlji svijet i ekosustave.

Kako bi se došli do tih rezultata, koristila se procjena proizvedenih maski u 2020.godini, a  koja iznosi 52 milijarde, konzervativna stopa gubitka od 3% i prosječna masa od 3 do 4 grama za polipropilensku kiruršku masku za lice za jednokratnu uporabu.

“1,56 milijardi maski za lice koje će vjerojatno ući u naše oceane 2020. godine samo su vrh ledenog brijega”, kaže dr. Teale Phelps Bondaroff, direktor istraživanja za OceansAsia i vodeći autor izvještaja. “4680 do 6240 tona zaštitnih maski samo su mali dio od procijenjenih 8 do 12 milijuna metričkih tona plastike koja svake godine ulazi u naše oceane.”

Potrošnja plastike, koja godinama kontinuirano raste, značajno se povećala kao rezultat pandemije COVID-19.

“Briga o higijeni i rast usluge dostave hrane doveli su do povećane upotrebe plastike, posebno plastične ambalaže”, kaže Gary Stokes, direktor operacija OceansAsia. “U međuvremenu je niz mjera namijenjenih smanjenju potrošnje plastike, poput zabrana jednokratne plastične vrećice, odgođen, pauziran ili vraćen.”

Korištenje maski za lice, postalo je uobičajeni način za sprečavanje širenja virusa, a mnoge zemlje i zakonski obvezuju građane i nalažu nošenje maski.

Maske za jednokratnu upotrebu izrađene su od raznih topljenih plastika i teško ih je reciklirati zbog sastava i rizika od onečišćenja i infekcije. U oceane ulaze kad su smeće, kada su sustavi za gospodarenje otpadom neadekvatni ili ih uopće nema ili kad ti sustavi postanu preopterećeni zbog povećanih količina otpada.

“Zagađenje morskom plastikom razara naše oceane”, kaže Gary Stokes, operativni direktor OceansAsia. „Plastično zagađenje svake godine ubije oko 100 000 morskih sisavaca i kornjača, preko milijun morskih ptica, pa čak i veći broj riba, beskičmenjaka i drugih životinja. Također negativno utječe na ribarstvo i turističku industriju, a globalno gospodarstvo košta oko 13 milijardi USD godišnje. “

Izvještaj traži od ljudi da nose maske za višekratnu upotrebu kad god je to moguće, odgovorno odlažu maske i smanjuju ukupnu potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu. Također poziva vlade da:

• Provode politike osmišljene kako bi potaknule upotrebu maski za višekratnu upotrebu, poput objavljivanja smjernica u vezi s pravilnom proizvodnjom i uporabom maski za višekratnu upotrebu;

• Potiču inovacije i razvoj održivih alternativa plastičnim maskama za jednokratnu upotrebu;

• Educiraju javnost o odgovornim načinima zbrinjavanja maski te obeshrabruju povećanje smeća povećanjem novčanih kazni;

• Popravljaju i poboljšavaju sustave gospodarenja otpadom kako bi se smanjili gubici i završavanje smeća u oceanima i morima.

“Kritično je da radimo na smanjenju upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu i svi moramo imati ulogu”, kaže dr. Phelps Bondaroff. “Postoje mogućnosti za višekratnu upotrebu i održivost za gotovo svaki pojedinačni plastični predmet za jednokratnu upotrebu. Molimo vas da nosite masku za višekratnu upotrebu, osim ako nije prijeko potrebno, i pripazite da sve maske odgovorno odložite.

Image by Jeyaratnam Caniceus from Pixabay

Izvor: https://oceansasia.org/covid-19-facemasks/

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!