Kao što je najavljeno u Akcijskom planu kružnog gospodarstva, Komisija predlaže nova pravila kako bi gotovo sva fizička roba na tržištu EU-a postala prihvatljivija za okoliš, kružna i energetski učinkovitija tijekom cijelog životnog ciklusa od faze dizajna do svakodnevne upotrebe, prenamjene i kraja života.

Također je predstavljena nova strategija kako bi se tekstil učinio trajnijim te pogodnim za popravljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu, a kako bi se uhvatili u koštac s brzom modom, tekstilnim otpadom i uništavanjem neprodanog tekstila te osiguralo da se proizvodnja tekstila odvija uz puno poštivanje socijalnih prava.

Treći prijedlog ima za cilj potaknuti unutarnje tržište građevinskih proizvoda i osigurati da postojeći regulatorni okvir bude prikladan za postizanje ciljeva održivosti i klimatskih promjena.

Konačno, paket uključuje prijedlog novih pravila za osnaživanje potrošača u zelenoj tranziciji kako bi potrošači bili bolje informirani o ekološkoj održivosti proizvoda i bolje zaštićeni.

Prijedlog Uredbe o ekodizajnu održivih proizvoda bavi se dizajnom proizvoda, koji određuje do 80% utjecaja na okoliš tijekom životnog ciklusa proizvoda. Postavlja nove zahtjeve kako bi proizvode učinili trajnijim, pouzdanijim, višekratnim, nadogradivim, popravljivim, lakšim za održavanje, obnavljanje i recikliranje, te energetski učinkovitijim i učinkovitijim resursima. Osim toga, zahtjevi za informacijom za specifične proizvode osigurat će da potrošači znaju o utjecaju njihove kupnje na okoliš. Svi regulirani proizvodi imat će putovnice za digitalne proizvode. To će olakšati popravak ili recikliranje proizvoda i olakšati praćenje supstanci koje izazivaju posebnu brigu duž opskrbnog lanca. Može se uvesti i označavanje. Prijedlog sadrži i mjere za zaustavljanje uništavanja neprodane robe široke potrošnje, kao i proširenje zelene javne nabave i poticaje za održive proizvode.

Više pročitajte na službenim stranicama – izvor.

Image by Tumisu, please consider Thank you! ? from Pixabay

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Na jednom mjestu, svi sudionici imati će priliku upoznati se s održivim rješenjima u području gospodarenja otpadom u HoReCa segmentu, modernim strojevima te legislativom vezanom za područje gospodarenja otpadom, ali i postavljati pitanja te dobiti konkretne odgovore.

Sama prezentacija strojeva će se održati u Toplicama Sveti Martin upravo iz razloga što su iz TSM prepoznali važnost ulaganja u održivo gospodarenje otpadom i svakodnevno u radu se koriste ORWAK BALIRKOM (model 3115) i OKLIN KOMPOSTEROM (model GG-50).

Održivo gospodarenje otpadom u HoReCa segmentu značajno pridonosi učinkovitosti i efikasnosti upravljanja otpadom sukladno ekološkim propisima. Skraćivanjem vremena potrošenog na rukovanje otpadom, otvara se više vremena za druge poslovne aktivnosti osoblja, a samo baliranje dovodi i do produktivnije upotrebe skladišnog te proizvodnog prostora. Balirani otpad omogućava smanjenje učestalosti skupljanja otpada, što rezultira smanjenim troškovima prijevoza i emisijom CO₂, a na samom izvoru postiže se veća kvaliteta otpadnog materijala za recikliranje.

ORWAK COMPACT 3115 balirka, sile prešanja 4 tone i ciklusa od 33 sekunde, proizvodi lagane bale koje su praktične za rukovanje i transport. Uz balirku, komposter GG50, najnovijom tehnologijom u roku od 24 sata biootpad, ali i preostali otpad iz kuhinja tzv. kategoriju III, ugostiteljskih objekata pretvara se u kompost, pri čemu se volumen otpada smanjuje za do 90%. Na ovaj higijenski i način bez mirisa, može se reciklirati vlastiti bio otpad i materijal kategorije 3, kojega je moguće koristiti kao kompost te zaokružiti vrlo važnu suradnju s lokalnom zajednicom.

INTERSEROH d.o.o. je tvrtka koja djeluje od 2005. godine u Hrvatskoj. Osim usluga zbrinjavanja opasnog otpada, pruža i usluge savjetovanja o gospodarenju otpadom, izvoz ambalažiranog otpada te se bavi prodajom strojeva za otpad, otkupom sirovina kao i najmom same opreme. Tvrtka nudi integrirane usluge za više od 20.000 klijenata u svim sektorima industrije prema njihovim individualnim potrebama, s godišnjom prodajom od oko 705 milijuna eura (2020.). Interseroh zapošljava 2.300 ljudi na 32 lokacija u 7 država. Također, 2008. godine pridružio se Alba Grupi, globalnom specijalisti za recikliranje i dobavu sirovina.

Više o samim strojevima, ali i ostalim uslugama koje nudi Interseroh dođite i poslušajte 09.02.2022 u Svetom Martinu. Vidimo se.

RSVP: do 05.02.2022. na e-mail: otpad@interseroh.hr ili robert.sedlar@interseroh.hr.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Plastične boce, staklo pa čak i stara odjeća – sve su to stvari koje možemo reciklirati i koje možemo smjestiti u odgovarajuću kategoriju reciklaže.

Međutim, što primjerice s pastama za zube?

Vodeća svjetska zdravstvena tvrtka za zaštitu potrošača GSK Consumer Healthcare  pokušava pronaći odgovor na to pitanja. Prošli tjedan objavili su da surađuju s dva globalna dobavljača ambalaže kako bi lansirali tube za zubnu pastu koje se mogu reciklirati u cijelosti.

Taj potez trebao bi zahvatiti i neke od najkorištenijih marki za oralno zdravlje, kao što su Sensodyne, Parodontax i Aquafresh.

Reciklirane alternative

Prebacivanje će započeti sa Sensodyne tubama od pronamela, koje će u srpnju biti dostupne u potpuno recikliranim alternativama u Europi. Nizom suradnji i poteza, Sensodyne bi trebale slijediti i druge marke, a sve s ciljem da do 2025. bude reciklirano čak 20 milijardi tuba pasti za zube.

Nekoliko je potencijalnih rješenja, a jedno od njih je zamjena aluminijske ambalaže za plastični materijal koji je pogodniji za recikliranje. Međutim, postoji i druga varijanta, a ona se odnosi na platinasti sastav. Testove spremnosti prošla su oba materijala te bi jedan od njih mogao ugledati i svjetlo dana i biti put ka održivosti.

”Svakodnevno se borimo da pomognemo u iskorjenjivanju problema oralnog zdravlja koji se mogu spriječiti i da ljudima pružimo bolja, održivija rješenja za oralnu njegu koja ne ugrožavaju kvalitetu. Obvezali smo se da ćemo 100% ambalaže proizvoda moći reciklirati ili ponovno upotrijebiti, tamo gdje to dopuštaju kvaliteta i sigurnost, do 2025. Ovo je samo dio našeg trajnog putovanja u održivost, u kojem radimo na rješavanju ekoloških i društvenih prepreka za svakodnevno zdravlje”, potpredsjednica za održivost GSK Consumer Healthcarea Sarah McDonald.

Održiva četkica

Ranije ove godine svoje napore usmjerili su i u lansiranje prve održive četkice. Simboličnog naziva ”Dr.Best” četkica je izrađena od održivo uzgojenog bambusa, s biorazgradivom drškom. Sadrži ambalažu bez plastike izrađenu od recikliranog kartona.

Za Sensodyne i Aquafresh lansirali su ambalažu četkica za zube bez plastike s prozorom od celulozne gume koji kupcima omogućuje da vide četkicu iznutra.

Prozor u promjene svakako je dijelom njihovih aktivnosti, a ovo su one vrste promjena koje će mnogi dočekati raširenih ruku.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Foto: Karolina Grabowska from Pexels

Igračke su danas mahom od plastike, a nerijetko nakon odigrane uloge završavaju na otpadu te se otpadom na koncu i klasificiraju. Svaka industrija je direktni ili neposredni zagađivač, a to znači da prostora za postavljanje dobrih temelja održive ekologije uvijek ima.

Dobri koncepti

Nedavno se tu nametnula i tvrtka Mattel, a oni su svojim primjerom pokazali da se može i da je najveća revolucija upravo u dobro promišljenim konceptima.

Mattel., Inc. vodeća je svjetska tvrtka za igračke koja je s inovativnim proizvodima poput Barbie lutki, Hot Wheels i Matchbox brenda autića ili UNO društvene igre prepoznata diljem svijeta. Jedni su od lidera promjena, stoga ne čudi što su u svoje ciljeve postavili da do 2030. u svojim proizvodima i pakiranjima integriraju 100 posto materijala koji je recikliran, pogodan za reciklažu ili je od plastičnih materijala na biološkoj osnovi.

Da bi ilustrirao ove principe, Mattel je u travnju ove godine predstavio Matchbox Tesla Roadster, svoje prvo lijevano igraće vozilo izrađeno od 99 posto recikliranih materijala i certificirano kao ugljično neutralno.

“Od početka modernog lijevanog automobila prije gotovo 70 godina, Matchbox koristi dizajn i inovacije kako bi kroz igru povezao djecu sa stvarnim svijetom oko njih”, rekao je globalni šef vozila u Mattelu Roberto Stanichi.

Ekološka nota igre

Igraći automobil se nalazi u setu i izrađen je  u najvećem postotku od cinka i plastike. Taj jedan posto koji upada u oči otpada na nereciklirani nehrđajući čelik.

Cilj igračke je novu generaciju podučiti manirima ekološkog življenja pa je čak i sam koncept igraćeg seta s ekološkom notom. Igraći set s Tesla Roadsterom naglasak će između ostalog staviti i na ekološke stanice za punjenje.

Ova inovativna igračka bit će dostupna od 2022. godine te će doći u ambalaži izrađenoj od papira i drvenih vlakana.

 “Matchbox se obvezuje da će koristiti 100% reciklirane, reciklirajuće ili plastične materijale na biološkoj osnovi kako bi sudjelovao u rješavanju ekoloških problema s kojima se danas suočavamo, te osnažiti sljedeću generaciju obožavatelja Matchbox-a koji će nam pomoći u usmjeravanju ka održivoj budućnosti”, zaključio je Robero Stanichi iz Mattela.

Igračke su one kojima djeca prvi put u životu stimuliraju stvarne životne situacije, a ponuditi igračku koja stimulira održivost može značiti samo kretanje u smjeru promjena. Nositelji istih će u tom slučaju biti upravo oni koji će sljedeće godine prvi put ovu igračku uzeti u ruke.

Foto: Mattel, press

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Kada si odlučila pokrenuti ovu inicijativu i čime si se tada vodila?

Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje mi je bila šamar u lice i to me natjeralo da  detaljno preispitam, čime se ja to uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da me i potres dodatno osvijestio. Od te spoznaje, poželjela sam raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku… Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže, tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan, nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo pretražujem na tu temu. A onda mi je zaustavljanje turizma otvorilo vrijeme i tad sam konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada…

Došla sam do saznanja kako postoje određene upute, ali te upute koje gradovi/općine daju građanima su uglavnom samo nabrojene u paragrafe, ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže, više kao skupine, a u današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda. Isto tako svaki grad/općina ima svoje upute, tako ako slučajno građanin pročita informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi recimo građanin Zagreba. Isto tako, u cijelom procesu istraživanja sam shvatila kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana – sve to me dovelo do otvaranja profila Ja Bolji Građanin te kreaciju jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada.

Koja ideja se krije iza inicijative Ja bolji građanin? Koja se poruka šalje?

Ideja je praktično informirati i educirati o društveno odgovornom ponašanju pojedinca-građanina u svrhu kružne ekonomije koja je podloga boljeg društva za sve.

Tako, moja glavna poruka je da je edukacija apsolutno ključna. Građani trebaju znati da je svaka promjena u našem ponašanju s otpadom, ma koliko nam se činila mala, pomak na bolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Naime, vrjednije je da imamo 10 osoba koji čine te stalne male pomake na bolje, nego jednu osobu koja živi zero waste.

Tko je u tom slučaju taj “bolji građanin”?

Onaj koji je počeo donositi informirane odluke i time postao svjestan svoje odgovornosti prema društvu, lokalnoj zajednici, ekosustavima planeta i budućim generacijama. Moja inicijativa se obraća pojedincu, građaninu, jer kružna ekonomija započinje s našim odvajanjem. Poruku koju konstantno provlačim jest da smo ti i ja taj proizvod kupili, isti taj proizvod ima ambalažu, kada ta ambalaža postane otpad, ti i ja smo za istu opet odgovorni. Kada shvatiš tu odgovornost onda se započneš i educirati, s edukacijom stječeš nova znanja, nova znanja dijeliš s drugima, tako ta spoznaja odgovornosti kreira jedan vrlo pozitivan lanac…

Jesi li razmišljala o ciljanoj skupini, kome poruku pokušavaš namijeniti?

U samome startu sam se samo vodila mišlju kako je meni cijela tematika izuzetno zanimljiva, ali i da sigurno mora biti drugih par ljudi, koji se kao i ja svaki dan pitaju kud s određenom vrstom ambalaže kod odvajanja.

Ali inače veliki blagoslov ovog projekta je taj da su ciljana skupina svi građani Republike Hrvatske, svih dobnih skupina, bez obzira na mjesto stanovanja, jer su sve generacije dužne odvajati otpad. Jasno je kako sada to svi ne rade, ali stopa postotka odvojenog otpada je u stalnom rastu, tako to bi se to trebalo odražavati i na mojim profilima. A kada se mješoviti otpad počne naplaćivati po vrećici, moja će ciljana skupina postati još zainteresiranija jer će tada većina biti primorana razdvajati otpad,

Glavna vrijednost vidi se u edukaciji. Koja je poruka sadržaja?

Visoka razina neinformiranosti građana o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom i vlastitoj ulozi u istome je dovela do toga da je stav o otpadu generalno jako negativan. Taj stav je prvo što trebamo mijenjati. Pothitno sve društvene skupine trebaju prestati otpad doživljavati kao problem koji netko drugi treba riješiti. Vijest kako Čistoća stavlja sav odvojeni otpad u isti kamion preplavi medije, demanti i dokaz kako to nije istina se prenesu u dva retka. Senzacionalizam nije način kako prenositi vijesti o ovoj tematici jer to čini ogromnu štetu. Edukaciju treba ubaciti u petu brzinu, letke zamijeniti socijalnim medijima gdje se ljudi sada primarno educiraju, jer zbilja je 5 do 12. Isto tako, mislim da u edukaciji ljude treba često podsjetiti na tu društvenu i osobnu korist od odvajanja otpada/recikliranja. Tu leži taj lijepi osjećaj da se čini nešto dobro za zaštitu okoliša, sadašnje i buduće generacije.

Trebalo bi naglašavati i pozitivne efekte koji su već postignuti. Sjećate se kako su staklenički plinovi jedno vrijeme bili stalno spominjani, a recimo podatak Europske agencija za okoliš (EEA) koji govori da je EU od 1990. do 2018. smanjila emisije stakleničkih plinova za 23,2 posto, gotovo pa nitko ne zna. Ni to naravno nije dostatno, ali je svakako veliki napredak. U protekloj godini se u Hrvatskoj u sustavu povratne naknade uspješno recikliralo 99% odvojenih PET boca te preko 85% aluminijskih limenki. To su informacije koje su važne jer govore građanima kako promišljenim i odgovornim postupanjem oni direktno utječu na ispunjavanje ciljeva u očuvanju okoliša.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Foto – naslovna: Studio Jeka, Marko Čordaš

Zagađivači su svuda oko nas, to je neosporno, a jedan od stalno aktualnih zagađivača je i ”industrija ljepote.” Kozmetički proizvodi danas sadržavaju znatne količine sintetičkih spojeva koji završavaju u okolišu, a jedna od poveznica sa zagađenjem su i veliki proizvodni pogoni bez naglaska na organsko, broj kemijskih sirovina koje se koriste u proizvodnji kozmetičkih proizvoda, a na kraju i sama ambalaža.

Međutim, uvijek može bolje, a da je tome tako dokazuje i Lancome koji pokreće svoj globalni program održivosti “Caring together for a happier tomorrow”. Upravo tako bismo mogli opisati smjer održivog okoliša, a ciljevi koje oni žele postići su u direktnoj vezi sa zaštitom okoliša i društvenom odgovornosti.

Kako objašnjavaju, Lancome je po samom osnivanju prije više od 85 godina odgovornost prema zajednici postavio kao svoju temeljnu vrijednost. Međutim, danas je društvena odgovornost postala floskula društvenog veličanja i svojevrsnog ”employer brandinga”. Oni su ipak odabrali drugi smjer, a naglasak je na konkretnim aktivacijama.

”Kao jedan od vodećih luksuznih brendova za mirise i kozmetiku, odgovorni smo pridonijeti suočavanju s ključnim planetarnim i društvenim izazovima kako bismo i dalje gradili sretniju i održiviju budućnost za sve. U Lancômeu ubrzavamo našu globalnu transformaciju suočavajući se s najvažnijim pitanjima današnjice, štiteći biološku raznolikost, podržavajući društveno ugrožene skupine širom svijeta i podupirući naše kupce da donose održive izbore potrošnje te postanu i sami akteri promjena”, stoji u pristiglom priopćenju. Ove riječi potpisuje Françoise Lehmann, predsjednica globalnog brenda Lancome, danas zbog svog pristupa i miljenica svijeta mode i ljepote.

Oni će globalnu transformaciju pojačati kroz nekoliko dodatnih aktivacija, a jedan od koraka je i priču održivosti okrenuti u smjeru primjene regenerativnih poljoprivrednih procesa.

Organski uzgoj kao bitan input

U Grasseu, poznatom i kao prijestolnica parfema, Lancôme ima imanje od 10 hektara polja ruža. Uzgajaju ruže centifolia sa stotinu latica za svoje mirise na održiv i organski način. Također ponovno uvode endogene, nasljedne i divlje biljne vrste s ciljem da postane mjesto očuvanja bioraznolikosti. Do danas je 99 posto ruža koje Lancôme koristi za šminku i njegu kože organsko, a cilj je do 2025. tu brojku dovesti do poželjnog maksimuma od 100 posto.  U procesu su istraživanja i nove metode ekstrakcije koristeći zelenu kemiju kako bi se stvorili sastojci visokih performansi. Zahvaljujući biotehnologiji, Lancôme stvara sastojke prirodnog porijekla kako bi pridonio ograničavanju upotrebe biljnih sirovina.

Kao dio globalnog partnerstva s francuskim Nacionalnim prirodoslovnim muzejom, Lancôme će sponzorirati projekt čiji je cilj zaštita 24 ugrožene biljne vrste. Uz potporu muzeja, provodi ga Nacionalni botanički konzervatorij Pariškog bazena. Projekt će omogućiti jačanje ili ponovno uvođenje nekih biljnih vrsta u prirodni okoliš, a sve zahvaljujući sjemenu prikupljenom i smještenom u bankama sjemena, ali i umnožavanju biljaka u eksperimentalnim vrtovima. Posebno su se aktivirali i kod zaštite galske ruže, jer kako je poznato pratiteljima njihova brenda-ruža je i njihov simbol. Tu do izražaja dolazi i marketinška ”pamet”, međutim jasno je da kod njih stvari koračaju puno dalje od marketinga.

Naglasak na reciklaži

Jedan dio njihova programa održivosti otpada već i na često spominjanu ambalažu, a u toj točki obvezuju se proizvoditi proizvode s održivom ambalažom koristeći manje prirodnih resursa i više materijala koji se mogu reciklirati.

Nadalje, u ovom smjeru okrenuti su i tzv. refilu. Od 2019. Idôle se može puniti zahvaljujući fontani za punjenje koja je dostupna na odabranim prodajnim mjestima, a Premium Absolue se može napuniti putem sustava za izmjenu kapsule s proizvodom. Zahvaljujući Absolueu, Lancôme je od 2018. eliminirao 250 tona stakla, što je ekvivalent u staklu više od dvije Louvreove piramide. Cilj je da se do 2025. godine 100 posto Lancômeovih najprodavanijih mirisa i proizvoda za njegu kože može ponovno napuniti.

Riječ je o ambicioznim ciljevima, no promjene se uvijek dešavaju s nama. To je zasigurno smjer i način kako danas djelovati za bolje sutra. Na koncu, biti primjer drugima nikada nije bilo na odmet.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Koliko napora je bilo potrebno uložiti da biste stigli tu gdje ste sada?

Grupa je nastala sasvim slučajno na neobaveznoj kavi nakon jednog intervjua gdje je Anna, djevojka iz tima, spomenula kako bi bilo super napraviti aplikaciju gdje ljudi mogu dijeliti sve što više ne trebaju i na taj način smanjiti nastajanje otpada na odlagalištima. Ja sam odmah uzela mobitel u ruke i iskoristila besplatan alat – facebook. Ubrzo je grupa toliko narasla pa smo nazivu Sharing is caring dodali Zagreb i počeli otvarati grupe za ostale dijelove Hrvatske. Naša mreža broji oko 17 grupa i otprilike 60 000 korisnika. Na samim počecima nije bilo teško no s rastom broja članova je postajalo teže jer je potrebno administrirati tako veliku grupu gdje je često pritisak članova na administratore velik ali držimo se.

Kada ste pokretali taj virtualni projekt, koja je bila glavna ideja i jeste li se iznenadili time gdje ste stigli danas?

Glavna i temeljna ideja je sprječavanje nastanka otpada. Često ljudi misle da je grupa nastala samo humanitarnim ciljem, no nije tako. Iznenadili smo se gdje smo danas jer nismo očekivali toliki odaziv građana. Po uzoru na naše grupe su nastale i brojne druge u Hrvatskoj ali i regiji. Drago nam je da građani promišljaju o svojim stvarima na drugačiji način i poklanjanjem im daju novu uporabnu mogućnost. 

Koliko članova grupa danas ima?

Zagrebačka grupa ima oko 40000 članova, a nakon nje je najveća SIC Rijeka s više od 7000. Ostale grupe imaju u prosjeku 3000 članova.

Možemo reći da ste svojim postojanjem indirektno postali i kritičar brze mode. Zašto brza moda, po vašem mišljenju, nije dobra kada je riječ o zagađenju okoliša?

Modna industrija je jedan od najvećih zagađivača okoliša počevši od uzgoja pamuka koji se tretira pesticidima, potrošnjom vode za njegov uzgoj, štetnim tretiranjem vlakana kemikalijama, proizvodnjom sintetičkih vlakana od kojih je najzastupljeniji poliester, otpuštanjem sintetičkih mikrovlakana pri pranju odjeće koji potom završavaju u okolišu, ali i nehumanim radnim uvjetima gdje se naša moderna odjeća proizvodi: u zemljama trećeg svijeta gdje žene i djeca nemaju izbora nego pristaju raditi kako bi zadovoljili osnovne životne uvjete, gdje nema dječjih niti ljudskih radnih prava, gdje se ne ulaže u zaštitu na radu pa nerijetko svjedočimo nesrećama poput urušavanja tvornice i sl. Sve to se krije iza najpoznatijih modnih brendova koje pronalazimo u trgovačkim centrima. Takvi brendovi najviše novca ulažu u marketing, a najmanje u one koji stvaraju odjeću. Međusobno se natječu tko će jeftinije prodati odjeću, ali iza toga stoji sve gore opisano: modnim kućama je najbitnije da pronađu najjeftiniju radnu snagu koja će se jeftino proizvesti, trajati najviše godinu dana nakon čega će biti spremna za – smeće.

Što biste rekli da je dodana vrijednost grupe? 

Imam osjećaj da je to svakako međusobno povezivanje ljudi koje često preraste u prijateljstvo. 

Zero waste lifestyle… što je i kako živjeti prema takvim principima?

Život bez otpada je predivna životna filozofija koja nas svakodnevno preobražava i obogaćuje. Iskorakom iz svojevrsne zone komfora mijenjamo svakodnevne navike zbog kojih smanjujemo nastanak otpada – to je život bez otpada. Nekada nije lako pronaći sve svakodnevno potrebne alternative, ali nije bitno živjeti savršen život bez otpada nego se nesag vršeno truditi da stvaramo manje otpada. Postoji pet pravila (5R) koji nam pritom pomažu: refuse, reduce, reuse, recycle i rot. Poanta je da što manje kupujemo, da iskoristimo resurse koje imamo umjesto da ih bacimo, da kompostiramo i, na kraju, recikliramo otpad koji ne možemo ponovno upotrijebiti. Uvijek savjetujem polaznicima mojih radionica da krenu malim koracima i postepeno uvode promjene koje njima osobno pašu. 

Kako biste ukratko opisali poveznicu između grupe i razvoja održivog okoliša?

Poveznica između grupe i razvoja održivog okoliša je svakako kružna ekonomija. Hrvatima je ispod časti kupovati rabljene uporabne predmete, pogotovo kada je u pitanju odjeća. Tako odgajaju i svoju djecu. Uloga naše zajednice je da mijenja konzumerističku svijest građana jer na taj način utječemo na smanjenje nastanka otpada, produljenje vijeka predmeta, zeleniji planet, ali i na buduće generacije koje će ostati nakon nas. 

Svaki naš odabir utječe na druge ljude, okoliš, a ono najbitnija – na nas same. Održivost nije floskula, to je čin konkretne akcije u smjeru očuvanja planeta i zdravlja. Odabir je uvijek na nama, a odabrati ekologiju, u vremenima kada se suočavamo s poražavajućim statistikama zagađivanja, nikada nije bilo bitnije. Odabrati održivi način života možete na puno načina, jednostavno odabirom adekvatne žarulje za vaše kućanstvo, reciklažom, korištenjem bicikla ili uzgajanjem vrta za one najpredanije.

Zašto vlastiti vrt?

Mogli biste se iznenaditi s otkrićem da je uzgoj životinja jedan od najvećih negativnih doprinositelja klimatskim promjenama. Prema podacima iz UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda uzrokuje 14,5% plinova koji zagrijavaju planete. Naravno, to ne znači da morate sutra postati vegetarijanac, no za održiv način života bilo bi poželjno kada biste malo više obratili pozornost na lokalne farmere i uzgajivače. 

Kada je riječ o prehrani, sve češće se u fokus stavlja i vlastiti uzgoj. Uzgoj vlastitog vrta može biti nevjerojatno koristan. Lako možete započeti s nekoliko žardinjera ili prozorskih kutija.  Bilo koje voće i povrće koje proizvodite imat će mnogo niži ugljični otisak od hrane koju možete kupiti u supermarketu. Ugljični otisak je naziv za količinu stakleničkih plinova koje izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod tvrtka ili država. U ovom slučaju hrana mora prijeći vrlo kratku udaljenost od tla do stola, smanjujući emisije ugljika uključene u transport hrane. Ne postoji plastična ambalaža koju treba uzeti u obzir i imate potpunu kontrolu nad načinom uzgoja hrane, izbjegavajući štetna gnojiva i pesticide.

Bolje alternative

Automobili, kamioni, autobusi i motocikli čine tri četvrtine emisija CO₂ proizvedenih u transportu. Mnogima je automobil presudan. Ako ne živite na dobroj ruti javnog prijevoza, a do posla morate putovati u razumnoj udaljenosti, putovanje automobilom je očito rješenje. Međutim, svi bismo trebali tražiti alternative putovanju automobilom kad god je to moguće. Korištenje javnog prijevoza, vožnja biciklom ili šetnja puno su povoljnije za okoliš i jednostavna opcija za kraća putovanja. Trebali bismo poticati naše poslodavce da nude mogućnosti za rad kod kuće, barem nekoliko dana u tjednu. To bi drastično smanjilo emisije ugljika koje stvara putovanje na posao. Ako to nije mogućnost, dijeljenje vožnje s drugima koji putuju na isto mjesto još je jedan način za uklanjanje automobila s ceste. Ako se prebacite na električni automobil, odlučite se za bicikl ili pješačenje, uštedjet ćete više od jedne tone CO₂ godišnje i biti aktivan sudionik u poboljšanju uvjeta života za nove naraštaje.

”Ja stvaram trendove, ne slijedim ih”

Predmetima koji vam više nisu potrebni, umjesto odlaganja u otpad, možete produljiti ”životni vijek” preprodajom i donacijom. Produljujući životni vijek bilo kojeg proizvoda, pomažete smanjiti ovisnost o jednokratnim ili jeftinim proizvodima za jednokratnu upotrebu koji završe na odlagalištima. Pokušajte preprodati odjeću, stvari ili igračke, a uvijek možete razmisliti i  o njihovom doniranju neprofitnim organizacijama koje će ih redistribuirati potrebitima.

Kada je riječ o produljenju životnog vijeka proizvoda, sve češće prisutan konceptu u tom maniru je i održiva moda. Riječ je o konceptu razmjene koja odstupa od klasičnog konzumerizma. Tekstilna industrija zagađivač je okoliša, a neki brendovi svojim radom pokušavaju podržati koncept kružnog gospodarstva. Ako niste pobornici ‘second hand’ koncepta, svakako možete birati brendove sa super idejama, a neke od tih ideja su i tenisice koje se izrađuju od reciklirane oceanske plastike ili koncepti gdje unutar prodavaonica možete ostavljati nošenu odjeću u zamjenu za popuste.

Biraj održivo

Jedan od najlakših načina da budete održiviji u svakodnevnoj rutini je smanjenje potrošnje energije u kućanstvu. Isključujte svjetla i klima uređaj kada napuštate sobu, a možete koristiti i energetski učinkovite žarulje. U kolokvijalnom izrazu poznate su i kao štedne žarulje, a one troše do 85 posto manje energije, traju i do 25 puta duže, a jeftinije su za rad od žarulja sa žarnom niti. 

Način na koji odlažemo stvari u konačnici je osnovni uzrok naših ekoloških problema. Kada bacamo papir, plastiku i drugi otpad umjesto da ga recikliramo, ovo nepravedno odlaganje smeća zagađuje naše tlo, oceane, izvore vode i još mnogo toga. Recikliranjem osim što štitite okoliš, dajete podršku i industriji reciklaže. Ona ima potencijal nadmašiti tradicionalno odlaganje i tako inicirati svojevrsne uštede. Uštede pak mogu dovesti povećanju lokalnog i državnog proračuna iz čega se da iščitati i povećanje kvalitete života.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Image by René Bittner from Pixabay

Photo by Gemma Evans on Unsplash

Conscious Exclusive A/W20 kolekcija doslovno stvara ljepotu od otpada, uključuje inovativne tkanine i procese koji otpad od usjeva hrane pretvaraju u prirodna vlakna, tkanine izrađene od drvne kaše koja se dobiva iz održivog izvora ili koriste jedinstveni postupak od odjeće do odjeće. Materijali se mogu naći u ženskim odjevnim komadima, poput raskošnih večernjih haljina u crno-zelenom žakard taftu, žutom žakardu ili ukrašenim prašnjavim zelenim cvjetovima, miješajući se s voluminoznim gornjim dijelovima i prilagođenim odijelima. Dramatični volumen, nježno strukturirani oblici i glamurozne volančiće uklapaju se uz otmjeni podton stvarajući mračno primamljiv izgled i dojam. Muška odjeća vraća se Conscious Exclusiveu; tu su klasični smoking, luksuzna odijela, košulja i žuta žakard jakna.

“Za Conscious Exclusive A/W20 kolekciju zaista smo željeli biti početnici – pomičući granice kreativnosti i održive mode – usredotočujući se na otpad. Kao rezultat toga, dijelovi ove kolekcije izrađeni su od zaista nevjerojatnih materijala proizvedenih od otpada. Radeći s ovom vrstom transformacije i moći razgovarati s našim kupcima kroz ljepotu, nadamo se da otpad može biti dio budućnosti održive mode “, kaže Ann-Sofie Johansson, kreativna savjetnica u H&M-u.

Dodaci uključuju smjele, oštre choker ogrlice, naušnice i kopče za cipele od recikliranih metala i sunčane naočale izrađene od Made of Air® materijala koji je djelomično izrađen od otpadne biomase. Cipele se mogu nositi i otvorene pete i kao čizme s uklonjivom čarapom izrađenom od VEGEA , veganske kože djelomično izrađene od vinskih nusproizvoda. Dezeni su u cijeloj kolekciji nadahnuti  cvjetnim tapetama koje su se s vremenom odlijepile ili tapiserijama iz prošlih dana, dok cvjetne aplikacije i motivi moljaca aludiraju i na život i na propadanje.

Dvije trgovine H&M u Stockholmu i Berlinu nude uslugu najma šest različitih komada Conscious Exclusive A/W20 kolekcije – neke su jedinstvene samo za uslugu najma, dok su druge izrađene u ekskluzivnim bojama.

Kampanja Conscious Exclusive A/W20 potiče nas da “nosimo otpad” u nastojanju da promijenimo modu, a predstavlja ju Zinnia Kumar, australska ekologinja, aktivistica i manekenka sa sjedištem u Londonu.

“Oduševljen sam što sam dio ove svjesne ekskluzivne kampanje, pogotovo jer H&M utire put održivim kolekcijama da postanu industrijska norma. Kao potrošači, više nećemo morati razlikovati modu i održivost, jer će oni postati jedno te isto. Kao ekologa koji se bavi modom, ovo me ispunjava nadom “, rekla je Zinnia Kumar, ekologinja, aktivistica i manekenka.

Potpuni asortiman proizvoda i više informacija o aktivnosti potražite na stranici H&M Conscious Exclusive A/W20 kampanje.

Izvor i Foto: https://about.hm.com/news/general-news-2020/h-m-s-conscious-exclusive-a-w20-collection-explores-the-beauty-o.html

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Kako bi djeca stekla ispravne životne navike na području prepoznavanja i razvrstavanja otpada, neophodno ih je od najranije dobi odgajati i obrazovati na njima zanimljiv način. Također, djeci je potrebno u njihovom svakodnevnom okruženju (vrtiću, školi, domaćinstvu, igraonici) omogućiti odvojeno sakupljanje prepoznatog i razvrstanog otpada.

Znamo da je neophodno razvijati odgovornost djece prema sebi samima i prema njihovom jedinom domu, kreirajući zajedno društvo u kojem želimo živjeti i koje želimo ostaviti onima koji dolaze nakon nas. Možemo i moramo početi raditi drugačije za djecu i planet Zemlju jer ne postoji planet B!

UZOR, Udruga za održivi razvoj Hrvatske, još davne 2012. je pokrenuo program Zajedno za djecu i planet Zemlju u svojoj lokalnoj zajednici (gradu Koprivnici) da bi ga s vremenom proširio i u druge dijelove Hrvatske.

Originalnost UZOR-ovog programa se očituje kroz sljedeća tri elementa održivosti čijom pojedinačnom ili zajedničkom primjenom postižemo odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj na temu otpada:

Dječje eko radionice – prepoznavanje i razvrstavanje otpada kroz igru štafeta.

Dječje eko kutije – set od sedam reciklabilnih kartonskih kutija s biorazgradivim vrećama za odvojeno sakupljanje otpada i s posebno osmišljenim likovima za djecu: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za stare baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).

Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada – sadrži pjesme, zadatke prepoznavanja i razvrstavanja otpada, zadatke bojanja, zagonetke, igre povezivanja, eliminiranja, zaokruživanja i ponovne upotrebe otpada – sve utemeljeno na posebno osmišljenim likovima za djecu: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za stare baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).

Dječji priručnik za održivi razvoj možete besplatno preuzeti ili ga u tiskanom obliku naručiti na uzorhrvatske@gmail.com.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!