Američka multinacionalna kompanija Mattel, specijalizirana za proizvodnju igračaka, novim potezom odlučila je doprinijeti važnosti očuvanja okoliša i biti glas koji će potaknuti i ostale proizvođače na takav potez. Nadajući se da će angažirati djecu i mlade u podršci zelenoj budućnosti, nedavno su najavili novu liniju lutaka pod nazivom Barbie Loves the Ocean –  prvu takve vrste napravljenu od reciklirane plastike iz oceana. Poznatoj lutki tako je pružen održivi i ekološki prihvatljiv makeover.

U kolekciji se nalaze tri lutke čija su tijela izrađena od 90% recikliranih plastičnih dijelova i igraća garnitura Beach Shack s dodacima koji su također izrađeni od reciklirane plastike. Cijena kolekcije varira od 9,99 do 19,99 američkih dolara, ai z tvrtke poručuju da se društvena namjena utkana u kolekciju poklapa s ciljem postizanja 100% recikliranih proizvoda na biološkoj bazi do 2030. godine.

Predsjednik i glavni operativni direktor Richard Dickson naglasio je važnost namjenskih marki koje potiču potrošače na savjesno ponašanje i očuvanje okoliša, a uz novu liniju lutaka održivost se promovira kroz program ”Forest Stewardship Council” i kampanju ”The Future of Pink is Green”. Cilj programa je postizanje 95% recikliranih proizvoda kao i pakiranja od papira i drvnih materijala, dok kampanja, uz prepoznatljivu ružičastu boju, nastoji promovirati i zelenu koja se povezuje sa zaštitom okoliša i planete te na taj način educirati djecu i mlade o važnosti održivosti i brige za okoliš. U svom priopćenju naglasio je da ozbiljno shvaćaju odgovornost i nastavljaju činiti sve u svrhu osiguranja svijeta s boljim potencijalima za buduće generacije.

Eko vloggerica

Uz sve navedeno, tvrtka planira lansirati novu epozodu Barbie Vlogger i predstaviti ograničenu seriju narukvica 4ocean x Barbie. Epizoda koja će biti lansirana i prikazana na You tube-u pod naslovom ”Barbie shares how we can protect planet”  prikazat će popularnu lutku kako razgovara s obožavateljima i kroz razgovor ih nastoji educirati o brizi za planet.  

Za ružičaste narukvice izrađene od recikliranih materijala zaslužni su obrtnici s Balija, a za svaku prodanu 4ocean je obećao povući jedan kilogram smeća iz plovnih puteva oceana, rijeka i obalnih područja. Time planiraju potaknuti mlađe generacije na odgovorno ponašanje i educirati ih o pravilnom gospodarenju otpadom.

Objašnjavajući pozadinu pokrenutih inicijativa, Lisa McKnight, globalna voditeljica Barbie&Dolls u tvrtki, naglasila je važnost pokretanja navedenih projekata osmišljenih da bolje odražavaju svijet u kojem djeca odrastaju:  ”Mi smo strastveni u iskorištavanju opsega i dosega naše globalne platforme kako bismo nadahnuli djecu da budu dio promjene koju žele vidjeti u svijetu”, poručila je.

Kontinuitet u podizanju svijesti

Ovo nije prvi put da Mattel koristi svoju prepoznatljivu platformu u svrhu podizanja razine svijesti. Prije tri godine, tvrtka je predstavila liniju lutaka u sklopu serije ”Inspiring women” u kojoj su lansirali rodno neutralne lutke, lutke s različitim fizičkim karakteristikama i lutke nadahnute američkim izborima, a u travnju 2020. godine su akcijskim figurama odali počast pojedincima koji su bili na prvoj crti obrane od pandemije koronavirusa.

Borbu protiv plastičnog otpada nadopunjuje i Mattel Playback, program koji se bazira na povratu proizvoda. Naime, u sklopu istog prihvaćaju neželjene igračke za ponovnu upotrebu u budućim proizvodima. Ovime je tvrtka, potaknuta zabrinutošću potrošača zbog plastičnog otpada,  jasno postavila ciljeve za budućnost proizvodnje i put prema korištenju materijala koji se mogu reciklirati.

Volontiranje je odličan način za pronalaženje novih perspektiva, preslagivanje prioriteta i stjecanje novih spoznaja. Svoje spoznaje o zagađenju okoliša proširila je i mlada ekonomistica iz Trogira Tena Ćorić, a njena aktivnost za takvo što bila je, ni manje ni više, nego spomenuto volontiranje. Da će mladi iznijeti promjene čuli smo toliko puta da je postalo svojevrsni klišej, a mladi poput Ćorić dokazuju da je način na koji ćemo se postaviti prema problemu, bitna karika u tome hoće li ta teza o mladima poslužiti svrsi.

Za održivi razvoj zainteresirala se još za studija Turizma kada se na predavanju kolegija ”Sustainable Tourism” susrela s raznim ekološkim i ekonomskim problemima, ali i načinima kako se isti mogu riješiti. Kasnije kroz svladavanje kolegija, kako nam objašnjava Ćorić, postala je senzibilnija na ono što vidi u okolišu, a razmišljanje o načinu na koji to može promijeniti postalo je dijelom njene svakodnevice.

”Uvijek sam voljela boraviti u prirodi, pogotovo šetajući mog psa Kyru. Počela sam sve više uočavati smeće u okolišu i nešto u meni je jednostavno proradilo. Sjetila sam se stranice na Instagramu naziva ”Čisteći Medvjedići”, koju sam tada taman zapratila… javila sam im se željom da počnem čistiti i odgovorio mi je Perica Štefan, osnivatelj inicijative, od kojeg sam dobila punu podršku”, započela je mlada ekonomistica i volonterka Tena Ćorić.

Da za promjenama treba samo krenuti, govori i činjenica da je samo četiri dana nakon javljanja održala prvu akciju Čistećih Medvjedića u Dalmaciji te se uskoro mogla pohvaliti i titulom koordinatorice Čiova/Trogira. Prvu akciju održala je 14.11.2020. u uvali Mavarčica na otoku Čiovu, a od tada je čistila na 9 akcija po Čiovu te u Splitu i Solinu. Ova aktivnost za nju je postala ritual, a subota dan u tjednu kada daje svoj širi doprinos za zaštitu okoliša.

Potrošačke navike

”Mislim da kroz skupljanje otpada preuzimam odgovornost prema prirodi i okolišu. To što radim je samo prvi korak tome da se nešto promijeni. Rijetko koji volonter ostane ravnodušan kada vidi količinu otpada i toga što sakupimo na kraju akcije. Živimo toliko brzim životima da smo prestali vidjeti što kroz takvu dinamiku uzrokujemo. Čišćenjem slušamo prirodu i kako nam govori da je moramo prestati trovati. Preplavljeni smo informacijama, a najbitniju ne možemo vidjeti vlastitim očima! Htjela bih osvijestiti ljude o ovoj bitnoj temi i pokazati da moramo početi djelovati”, objasnila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo/Trogir.

Iako je na terenu aktivna već neko vrijeme, neke stvari je iznova iznenađuju. Kako govori za ORO, u samo par minuta na plaži znaju sakupiti cijelu kanticu štapića za uši, a sasvim normalna pojava s kojom se susreće u šumama jesu i maramice te odbačeni prezervativi. Ono što vidi na terenu je i ustaljen obrazac ponašanja odbacivanja nečega što se može iznova iskoristiti ili jednostavno nije za odlaganje na otpad.

”Mislim da je glavni problem taj što smo previše fokusirani na nebitne, pogotovo materijalne stvari. Toliko toga konzumiramo da nam je bitnije nešto kupiti, nego razmisliti treba li nam to nešto zapravo. Umjesto da ponekad nešto više puta upotrijebimo, mi puno stvari odmah bacimo (pa kupimo novo). Kod bacanja ne obraćamo pažnju na to može li se taj materijal iskoristiti za nešto drugo. Svima je prioritet zadovoljiti neku kratkoročnu sreću konzumiranjem, umjesto dugoročnu sreću davanjem”, nadovezuje se naša sugovornica.

Iako je na potrošačke navike teško utjecati, uvijek treba krenuti od sebe. Svi mogu biti promjena koju žele vidjeti u svijetu, a u tu perspektivu svoj život stavila je i ova predana volonterka. Održivi okoliš za nju je ono što svatko zaslužuje, a u svojoj misiji ustrajala je i u trenucima kada se činilo da je u tome sama.

”Nažalost, u našoj maloj dalmatinskoj okolini puno ljudi se još uvijek boji pokazati inicijativu za nešto što, hajdemo reći, nije društveno komforno. No s vremenom se počela formirati etablirana ekipa u Trogiru, pa bih ovim putem pozdravila Juditu, Josipa, Marka, Magdalenu i Karlu. Hvala vam što skupa mijenjamo našu zajednicu na bolje!”, rekla je Ćorić.

Poslije nije opcija

Treba djelovati sada, kasnije nije uvijek dobra opcija. To je ono što volonterka Ćorić smatra ključnim u društvenom napretku, ali i ono što mladima treba biti misao vodilja ako su promjene ono što zaista žele.

”Kada si mlad često imaš osjećaj da je život pred tobom i da ćeš uvijek nešto moći  poduzeti kasnije. To je fatalno i htjela bih poručiti mladima da “poslije” nije opcija. Ne samo što se tiče zaštite i brige za okoliš, već za sve životne situacije. Moramo naučiti da prebacivanje odgovornosti i obaveza za kasnije nije solucija, nego dio problema”, zaključila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo i Trogir Tena Ćorić.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Globalna potrošnja odjeće se u periodu između 2000. i 2014. udvostručila. Pretpostavlja se da će količina potrošnje robe do 2030. doseći 103 milijuna tona. Svaki građanin, prosječno, tokom godine  kupi 5 kilograma odjeće, dok su za EU i SAD te brojke još veće i iznose i do 16 kilograma. Prema podacima Ministarstva zaštite  okoliša i energetike, potrošnja u RH u 2015. godini je iznosila 11 kg po stanovniku, a količina otpadnog tekstila i otpadne obuće u RH u 2017. godini je iznosila 60 000 tona… Od toga je 90% završilo  u komunalnom otpadu.. U svijetu se procjenjuje da nastaje 2.1 milijardu tona otpada od tekstilne industrije od kojeg samo 20% bude reciklirano.

No nije sve tako crno,  određeni proizvođači ulažu znatan napor kako bi smanjili utjecaj na okoliš.

Jedno rješenje prilikom obrade tekstila je “Air Dyeing Technology” koja koristi zrak umjesto vode za mokro bojanje. Takav način bojanja koristi 95% manje vode i 86% manje energije od konvencionalnih procesa bojenja tkanina.

Proizvođač Levi`s  proizvode traperice Water< Less®. Kako navode njihovi dizajneri su izazvali sebe kako bi dobili isti izgled koji svi volimo, ali koristeći manje vode u završnoj fazi. Zato je Levi’s® razvio više od 20 inovativnih tehnika koje upravo to čine: koristi manje dragocjenog prirodnog resursa našeg svijeta. U 2019. 69% njihovih proizvoda je dobiveno na taj način.

Tvrtka Patagonija prodaje odjeću napravljenu od plastičnih boca. Taj proces recikliranja plastičnih boca napravljenih od polietilen tereftala (PET) se temelji na topljenju boca te pravljenju tkanine od otopine. Pretpostavlja se da su između 1993. i 2006. godine iskoristili 86 milijuna plastičnih boca koje bi u suprotnom završile na odlagalištima otpada…

U prilogu možete pronaći Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena).

Napominjemo da ista nema pravni učinak, nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službenim tekstovi objavljeni su u Službenom listu Europske unije i dostupni su na stranicama EUR-Lexa.

U prilogu možete pronaći Uredbu (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EZ .

Napominjemo da ista nema pravni učinak, nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službenim tekstovi objavljeni su u Službenom listu Europske unije i dostupni su na stranicama EUR-Lexa.

U prilogu možete pronaći Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i
otklanjanja štete u okolišu.

Napominjemo da ista nema pravni učinak, nije službeni tekst i ne smije se
koristiti u službene svrhe.

Službenim tekstovi objavljeni su u Službenom listu Europske unije i dostupni
su na stranicama EUR-Lexa.

U prilogu možete pronaći pročišćeni tekst Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.

U prilogu možete pronaći pročišćeni tekst Uredbe o odgovornosti za štete u okolišu (NN 31/17, 50/20)).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.

U prilogu možete pronaći tekst Pravilnika o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/10).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.

U prilogu možete pronaći tekst Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.