Stupanjem na snagu novoga Pravilnika prestaje važiti  stari Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20), osim članka 47. i Dodatka XIII. koji se odnose na udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu.

Pravilnik propisuje neznatno drugačiji Prateći list, a navedeno je da će upute za ispunjavanje istoga biti objavljene na stranicama Ministarstva danom stupanja na snagu.

Osim sadržaja i obrasca pratećeg lista Pravilnik propisuje:

1. pojedinosti dokaza o ispunjavanju uvjeta za upis u Očevidnik nusproizvoda i sadržaj izvješća o nusproizvodima
2. sadržaj izvješća centra za ponovnu uporabu
3. sadržaj i obrazac pratećeg lista i obavezni podaci na pratećem listu
4. sadržaj izjave o načinu korištenja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, evidencije o preuzetom komunalnom otpadu i obavijesti o sakupljanju komunalnog otpada
5. način obavljanje postupaka gospodarenja otpadom
6. popis vrsta otpada koje osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati bez naknade
7. metode uzorkovanja i ispitivanja neugode uzrokovane mirisom zbog otpada
8. popis postupaka za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, obrazac zahtjeva i obrazac dozvole za gospodarenje otpadom, te sadržaj elaborata gospodarenja otpadom
9. postupci oporabe i način izvođenja postupaka oporabe za koje se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom odnosno koji se obavljaju temeljem upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja
10. način potvrđivanja namjere obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom
11. pojedinosti financijskog jamstva, način određivanja iznosa financijskog jamstva, način postupanja nadležnog tijela u svezi financijskog jamstva te način izračuna iznosa financijskog jamstva ili ekvivalentnog osiguranja za pošiljke koje podliježu notifikacijskom postupku
12. katalog otpada usklađen s Popisom otpada iz Zakona, te opasna svojstva otpada
13. način izračuna ciljeva gospodarenja otpadom te izvješća koja se dostavljaju Europskoj komisiji.

Pravilnik možete pronaći na službenim stranicama NN: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_09_106_1552.html, ili ga preuzeti ovdje.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Foto: Image by Larisa Koshkina from Pixabay

Rezolucijom, temeljenom na tri početna nacrta rezolucija iz različitih zemalja, uspostavlja se Međuvladin pregovarački odbor (INC) koji će započeti s radom ove godine, s ciljem dovršetka nacrta pravno obvezujućeg sporazuma do kraja 2024. godine.

Program UN-a za okoliš (UNEP) priopćio je da će sazvati forum do kraja ove godine u sklopu prvog zasjedanja INC-a, kako bi razmijenio znanje i najbolje prakse u različitim dijelovima svijeta. Pregovarački odbor trebao bi izraditi nacrt konvencije o plastici do kraja 2024. godine.

Onečišćenje plastikom skočilo je s dva milijuna tona u 1950. na 348 milijuna tona u 2017.

Prema procjenama UN-a, godišnje se u svijetu proizvede 400 milijuna tona plastičnog otpada, a samo 9 posto se reciklira. Ostatak završava na odlagalištima otpada, spaljuje se, izvozi u inozemstvo. Oko 11 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima. Onečišćenje plastikom skočilo je s dva milijuna tona u 1950. na 348 milijuna tona u 2017., postavši globalna industrija procijenjena na 522,6 milijardi dolara, rekao je UNEP. Očekuje se da će se kapacitet udvostručiti do 2040. godine.

Prema izvješću koje je u listopadu objavio Znanstveni savjetovani odbor Programa UN-a za okoliš (UNEP)  navodi se da najsitnije čestice plastike, takozvana mikro i nanoplastika, ulaze u ljudsko tijelo hranom i zrakom koji udišemo. Plastika je pronađena, primjerice, u posteljici, plućima i jetrima.

Da je plastika u moru veliki problem govori i činjenica da se nedavno i Papa Franjo u jednom televizijskom intervjuu osvrnuo na problem i rekao da je bacanje plastike u more „zločin“ i da se mora prekinuti ako čovječanstvo želi spasiti planet za buduće naraštaje.

Obvezujući sporazum protiv plastičnog  otpada hitniji je nego ikad

Steffi Lemke, njemačka ministrica zaštite okoliša, izjavila je da je „obvezujući sporazum protiv plastičnog otpada hitniji je nego ikad“.

Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a na Twitteru je napisala: „Upravo smo dali rezoluciju koja utire put za globalno djelovanje kako bi pobijedili zagađenje plastikom. To je najvažniji ekološki dogovor od Pariškog sporazuma. Rad počinje sada! Velike čestitke državama članicama“

Hrvatski sabor je 15. srpnja prošle godine izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo. Uz Hrvatsku još su 33 od 54 zemlje donijele zakone o jednokratnim  plastičnim vrećicama.

Izvori: https://news.un.org/en/story/2022/03/1113142;

https://www.hina.hr/vijest/10923220;

https://www.unep.org/news-and-stories/story/what-you-need-know-about-plastic-pollution-resolution

Foto – naslovna Muhammad Numan on Unsplash

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Na jednom mjestu, svi sudionici imati će priliku upoznati se s održivim rješenjima u području gospodarenja otpadom u HoReCa segmentu, modernim strojevima te legislativom vezanom za područje gospodarenja otpadom, ali i postavljati pitanja te dobiti konkretne odgovore.

Sama prezentacija strojeva će se održati u Toplicama Sveti Martin upravo iz razloga što su iz TSM prepoznali važnost ulaganja u održivo gospodarenje otpadom i svakodnevno u radu se koriste ORWAK BALIRKOM (model 3115) i OKLIN KOMPOSTEROM (model GG-50).

Održivo gospodarenje otpadom u HoReCa segmentu značajno pridonosi učinkovitosti i efikasnosti upravljanja otpadom sukladno ekološkim propisima. Skraćivanjem vremena potrošenog na rukovanje otpadom, otvara se više vremena za druge poslovne aktivnosti osoblja, a samo baliranje dovodi i do produktivnije upotrebe skladišnog te proizvodnog prostora. Balirani otpad omogućava smanjenje učestalosti skupljanja otpada, što rezultira smanjenim troškovima prijevoza i emisijom CO₂, a na samom izvoru postiže se veća kvaliteta otpadnog materijala za recikliranje.

ORWAK COMPACT 3115 balirka, sile prešanja 4 tone i ciklusa od 33 sekunde, proizvodi lagane bale koje su praktične za rukovanje i transport. Uz balirku, komposter GG50, najnovijom tehnologijom u roku od 24 sata biootpad, ali i preostali otpad iz kuhinja tzv. kategoriju III, ugostiteljskih objekata pretvara se u kompost, pri čemu se volumen otpada smanjuje za do 90%. Na ovaj higijenski i način bez mirisa, može se reciklirati vlastiti bio otpad i materijal kategorije 3, kojega je moguće koristiti kao kompost te zaokružiti vrlo važnu suradnju s lokalnom zajednicom.

INTERSEROH d.o.o. je tvrtka koja djeluje od 2005. godine u Hrvatskoj. Osim usluga zbrinjavanja opasnog otpada, pruža i usluge savjetovanja o gospodarenju otpadom, izvoz ambalažiranog otpada te se bavi prodajom strojeva za otpad, otkupom sirovina kao i najmom same opreme. Tvrtka nudi integrirane usluge za više od 20.000 klijenata u svim sektorima industrije prema njihovim individualnim potrebama, s godišnjom prodajom od oko 705 milijuna eura (2020.). Interseroh zapošljava 2.300 ljudi na 32 lokacija u 7 država. Također, 2008. godine pridružio se Alba Grupi, globalnom specijalisti za recikliranje i dobavu sirovina.

Više o samim strojevima, ali i ostalim uslugama koje nudi Interseroh dođite i poslušajte 09.02.2022 u Svetom Martinu. Vidimo se.

RSVP: do 05.02.2022. na e-mail: otpad@interseroh.hr ili robert.sedlar@interseroh.hr.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Sport sa sobom nosi različite benefite, a sve češće se kroz njega zastupaju i ekološke vrijednosti. Nakon što je objavljeno da su Olimpijske igre ove godine u ekološkom i održivom tonu, u istom maniru proći će i US Open. Oni su se fokusirali na neke druge stvari, a ove godine će ljudi i dužnosnici US Opena nositi sportske uniforme izrađene od recikliranih plastičnih boca i limenki za tenis, a koje je za njih izradio Polo Ralph Lauren.

Ova suradnja otpočeta je još 2005., otkada vodeći brend Polo Ralph Lauren dizajnira  službene uniforme za osoblje na terenu na godišnjem teniskom turniru. Za 2021. kolekcija sa sobom nosi snažnu poruku, nastala imajući na umu održivost i zaštitu okoliša kao glavne momente.

Pređa od otpada

Polo je uniforme napravio u partnerstvu s tvrtkom za sportsku opremu Wilson, a ekološki moment krije se u tome što sadrže pređu izrađenu od otpada. Riječ je o recikliranim plastičnim bocama i limenkama prikupljenim s US Opena 2020., a ove godine Ralph Lauren namjerava prikupiti još više i upotrijebiti ga za stvaranje iste visokokvalitetne tkanine za sljedeću godinu.

Modni brendovi sve su osvješteniji kada je riječ o zaštiti okoliša, a tako je i koncept predenja reciklirane plastike u tkaninu, koji je korišten za ovu kolekciju, sve popularniji među modnim markama koje traže nove načine stvaranja odjeće bez oslanjanja na djevičanske materijale. Djevičanski materijali su primjerice poliester i najlon, a problematični su zato što ispuštaju značajne količine stakleničkih plinova u atmosferu tijekom proizvodnje, a loša stvar je i što se uopće ne biorazgrađuju.

Odluka Ralpha Laurena da stvori uniforme bez djevičanskih vlakana vezana je za njegovo nedavno obećanje da će preurediti svoj lanac opskrbe, dati prioritet recikliranim materijalima i prihvatiti cirkularnost dok ide prema svom cilju od nula emisija stakleničkih plinova.

Ambiciozni ciljevi

Kao dio njihove predanosti klimatskim ciljevima navedenim u Pariškom sporazumu,  ambiciozna, kratkoročna akcija za dekarbonizaciju njihova poslovanja i lanca vrijednosti bit će usklađena s dugoročnim ambicijama. Pridružili su se rastućem kretanju s ciljem osiguravanja stabilnije klime za buduće generacije.”
Tako ni nove reciklirane uniforme Ralph Lauren nisu samo za osoblje. Ako ste se oduvijek željeli odijevati kao osoba s loptom, kupci mogu kupiti i putem web stranice robne marke.

SLIKA: Polo Ralph Lauren/Instagram-Canva

Svake minute u oceanu završi 17 tona plastičnog otpada, što na godišnjoj razini iznosi između 10 i 12 milijuna tona. Crnim statističkim brojkama odlučio je stati na kraj Yvan Bourgnon, francuski oceanski pustolov s dugogodišnjim iskustvom u jedriličarskim utrkama. Zajedno sa svojim timom dizajnirao je, a nedavno i predstavio – Mantu, 56,5 metara dug i skoro dvije tone težak hibridni katamaran čija je misija borba protiv plastičnog otpada u oceanima. Ovaj morski div ujedno je prvi takve vrste koji će biti u mogućnosti sakupljati i prerađivati velike količine otpada iz mora. Izgrađen je od nisko-ugljičnog čelika, a pogoni ga električni hibridni sustav koji omogućuje lako manevriranje. 

Kako je sve počelo? 

Prije 7 godina, vođen vlastitim iskustvom i alarmantnom studijom UN-a o onečišćenju svjetskih oceana i mora plastikom, začetnik projekta Y.B osnovao je organizaciju za zaštitu okoliša pod nazivom The SeaCleaners. Nedugo nakon osnivanja, 2019. godine, predstavlja svoj prvi veliki projekt – katamaran Manta, specijaliziran za čišćenje plastičnog otpada, a tri godine kasnije, tim stručnjaka je u trećoj fazi pripreme za izgradnju broda koja bi trebala početi u 2022. godini. Uz hibridni katamaran će biti izgrađena i dva Mobula – manji čamci za prikupljanje otpada u područjima ili uvjetima koji nisu prikladni za Mantu. Mobul 8 je planiran za područja poput luka, rijeka i jezera, Mobul 10 za područja obalnih voda i rijeke s jakim strujama. 

Obrađuje 95 posto otpada

Brod, predviđen za lansiranje 2024. godine, je dizajniran kao ekološki prihvatljiv, a Oko 500 kW obnovljive energije se generira pomoću dvije vjetroelektrane, 500 četvornih metara fotonaponskih solarnih panela, dva hidro-generatora ispod i jedinicom za pretvorbu otpada u energiju (WECU). Opskrba energijom iz obnovljivih izvora omogućit će Manti da samostalno radi 75 posto vremena, bez upotrebe fosilnih goriva i uz minimalan utjecaj na okoliš.  

Zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji tehnoloških rješenja, Manta će moći sakupiti i plutajući makro otpad te manje dijelove smeća do jednog metra dubine. Ovisno o gustoći i blizini slojeva otpada, brod će, prema podacima SeaCleanersa biti u mogućnosti sakupiti između 1 i 3 tone otpada na sat, a sve s ciljem sakupljana do 10 000 tona na godišnjoj razini. 

Manta je prvi samodostatni radni broj koji je sposoban za obradu od 90 do 95 posto prikupljenog plastičnog otpada dok je u moru. Nekoliko je glavnih stavki na brodu kada je u pitanju sakupljanje i pretvorba energije. U prvom redu, transporteri za prikupljanje otpada koji isti dovode na brod, zatim jedinica za sortiranje koja ručno odrađuje odvajanje prema vrsti te jedinica za pretvorbu otpada u energiju koja pretvara prikupljeni otpad u električnu energiju. Postupak pretvorbe, točnije piroliza, kao i sve što se odvija na brodu su ekološki prilagođeni te je smanjena emisija CO2 kao i mogućnost onečišćenja okoliša.

Od Azije do Amerike

Prve Mantine misije su predviđene u jugoistočnoj Aziji na 15 lokacija, a potom i u sjevernoj Americi, gdje je planirano čišćenje rijeke Amazone.

Osim što će se većinu vremena upotrebljavati u svrhu čišćenja plastičnog otpada, brod će također biti domaćin znanstvenim misijama, konferencijama i edukacijama za širu javnost. U svrhu znanstvenih misija osiguran je prostor za maksimalno 10 znanstvenika koji će s broda biti u mogućnosti obavljati zadatke, a svi podaci koji se prikupe istraživanjima će biti javno dostupni. Konferencijska sala od 60 metara kvadratnih bit će u mogućnosti primiti do 80 ljudi te će tako prilikom zaustavljanja u lukama Manta biti otvorena za posjetitelje kako bi se potaknula individualna i kolektivna akcija očuvanja oceana i mora.

Izvor: Seaclaners.org

Prvim Nacrtom prijedloga novog Zakona iz 2020. te obveze se pojednostavljuju i predlažu da proizvođači neopasnog otpada ne moraju voditi očevidnik, no i dalje uz važeću obvezu predaju pratećeg lista, dok obveza ostaje na snazi za osobe čijim obavljenjem djelatnosti nastaje opasni otpad.

Jedna od zadnjih promjena je da se ukida obveza vođenja ONTO-a svim osobama koje obavljanjem svoje djelatnosti proizvode otpad – kako neopasni, tako i opasni.

Od prvog Nacrta prijedloga Zakona, do Nacrta prijedloga Zakona usvojenog na 54. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 22.04.2021. prošlo je više od godine dana, a samim time i u samom Nacrtu je došlo do izmjena. Jedna od njih je da je kao obveznik vođenja e-ONTO-a izbačena obveza vođenja e-ONTO-a osobama čijim obavljanjem nastaje opasni otpad, čime se u potpunosti izbacuje obveza vođenja ONTO-a osobama koje obavljanjem svoje djelatnosti proizvode otpad – kako neopasni, tako i opasni.

U zadnjem Nacrtu prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom obveznici vođenja e-ONTO-a će biti:

1. proizvođači otpadnog mulja;
2. osobe koje obavljaju prekogranični promet otpadom;
3. prijevoznici otpada;
4. osobe koje preuzimaju otpad u posjed.

Obzirom, da isti još nije donesen, ostaje nam da čekamo i vidimo!

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

„Aplikacija KB* – odredi ključni broj otpada“ omogućava pretraživanje prema uobičajenim opisima otpada i može biti od velike pomoći u postupku određivanja ispravnog ključnog broja.

Zakonska osnova

„Aplikacija KB*-odredi ključni broj otpada“ izrađena je u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (članak 12.) i Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15).

Katalog otpada sadrži upute za postupak kategorizacije, grupe, podgrupe i popis otpada. Popis otpada sadrži preko 800  vrsta otpada sistematiziranih u 20 grupa. Grupe su određene prema vrsti industrije/ procesa u kojem otpad nastaje ili prema vrsti otpadnih tvari/ predmeta.

Otpad se razvrstava na način da se odredi ključni broj otpada čiji opis što točnije odražava svojstva otpada, vodeći računa o grupi i podgrupi, te postupku razvrstavanja.

U samom postupku kategorizacije otpada određuje se:

• porijeklo i mjesto nastanka otpada te
• grupe, podgrupe,
• vrste i
• svojstva otpada.

Aplikacija je dostupna na mrežnoj stranici s uputama za postupak kategorizacije i možete joj pristupiti OVDJE ili direktno OVDJE.

Ukoliko se odlučite za stranicu s uputama, na istoj ćete pronaći i osnovna uputstva o radu same aplikacije, odgovore na pitanja o samom postupku kategorizacije i dodatne savjete.

U svakom slučaju, mi aplikaciju preporučamo, a Vi istu isprobajte ?.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Izvor: http://www.haop.hr/hr/novosti/nova-aplikacija-kb-odredi-kljucni-broj-otpada-pustena-je-u-rad

Foto: Image by mohamed Hassan from Pixabay

U Hrvatskoj više od 80 posto mobilnih uređaja tijekom svog životnog ciklusa barem jedanput promijeni vlasnika, stoji u istraživanju njemačke tvrtke reBuy. Vjerojatno je i većina nas barem jednom naslijedila ili svoj stari uređaj nekome udijelila na korištenje i takav pristup je, ako se osvrnemo na perspektivu stvaranja otpada, dobar pristup.

Međutim, postoje i situacije kada mobilni uređaji ne nađu novog vlasnika. Bilo zbog kvara ili trendova, odlažu se na police te tako nastaje elektronički otpad.

Prema istraživanju reBuya na 27 zemalja, Hrvatska ja zauzela 22. mjesto kada je riječ o vrijednosti koju skriva u e-otpadu. Ne čini se da je riječ o naročito dobrim rezultatima, no zapravo je istina da prema tom izvještaju Hrvati imaju 10 milijuna eura vrijednosti u zlatu, srebru i platini, a sve od starih mobilnih uređaja. To, složit ćemo se, nisu male brojke.

Iako su postali sredstvo održivosti, u Hrvatskoj, prema strukturi glave po stanovniku, mobilne uređaje i dalje nemaju svi. S druge strane 3,4 milijuna mobilnih uređaja izuzeti su bilo kakve aktivnosti.

Nastavno na tu brojku, jasno je kako e-otpad postoji, a danas u Hrvatskoj posjedujemo 106 tona takvog otpada. Na sreću, čak iako nam kultura recikliranja nije na zavidnoj razini, kada je riječ o recikliranju e-otpada nalazimo se u top 10 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Po kulturi recikliranja mogli bismo se ugledati na susjednu Sloveniju koja se tu našla pri samom vrhu, a ukupno najveću vrijednost u e-otpadu ima Švedska s 40,4 milijuna eura.

U ukupnom rangiranju bolji smo i od SAD-a i država kao što su Nizozemska ili Kanada. Kada je riječ o mobitelima koji su izuzeti bilo kakva korištenja, Amerika je tu apsolutni lider, a slijede ih i Njemačka te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Potencijal za Hrvatsku leži u kulturi korištenja mobitela, koji je do prije par godina često bio i međugeneracijski. Iako dolaskom novih generacija takva situacija nije više uvelike zastupljena, porast navike recikliranja ono je u što se moramo uzdati.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Photo by Eirik Solheim on Unsplash

Procjenjuju da:

• se može ukinuti postojeća obveza ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom za sakupljanje otpada – za provedbe nadzora ista se može zamijeniti obvezom upisa i dostave podataka u Očevidnik sakupljača i oporabitelja;
• za postojeću dozvolu za gospodarenje otpadom potrebno je urediti rok važenja 10 godina (sada nema rok trajanja, svakih 5 godina radi se provjera okolnosti);
• je potrebno dodatno, na precizniji način urediti odredbe o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada (što čini javnu uslugu, tko su korisnici javne usluge, cijena javne usluge itd.);
• je potrebno dodatno proširiti pravni okvir za ponovnu uporabu i izvan proizvođačkih djelatnosti, te dodati centre za ponovnu uporabu kao važan element sprečavanja nastanka otpada posebice u svezi predmeta opće uporabe;
• je moguće smanjiti opseg obveze vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada na način da proizvođači neopasnog otpada više ne moraju voditi očevidnik, dok obveza ispunjavanja i predaje pratećeg lista uz pošiljku otpada treba ostati za sve proizvođače otpada i osobe koje gospodare otpadom;
• postojeća obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapošljavaju 50 i više osoba predstavlja opterećenje poslovanja koje nije nužno te se treba ukinuti;
• obveza ishođenja potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom za direktora odnosno fizičku osobu koja upravlja davateljem javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada predstavlja opterećenje poslovanja koje nije nužno te se treba ukinuti;
• je nužno dodatno urediti odredbe o ekonomskim instrumentima gospodarenja otpadom (poticajna naknada, naknada za odlaganje otpada, naknada zbog blizine odlagališta i naknada za korištenje odlagališta, povratna naknada, naknada gospodarenja otpadom u okviru proširene odgovornosti proizvođača);
• postojeća obveza, propisana sadašnjim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, o upisu osoba u Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku te obveza upisa u Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku nije više nužna, a opterećuje poslovanje gospodarskih subjekata – podaci o osobama koje obavljaju prekogranični promet otpadom koji ne podliježe notifikacijskom postupku, za potrebe obavljanja nadzora, sadržani su u e-ONTO aplikaciji dostupnoj tijelima nadzora.

Ciljevi novog Zakona o gospodarenju otpadom:

1. uskladiti propise koji uređuju gospodarenje otpadom s pravnom stečevinom EU i unaprijediti načine obračuna naknada koje se plaćaju u sustavima posebnih kategorija otpada;

2. unaprijediti sustav gospodarenja otpadom ukidanjem obveze ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom za sakupljanje otpada te propisivanje roka važenja dozvole za gospodarenje otpadom, izmjenom nadležnosti za vođenje očevidnika za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, bolje integrirati planiranje u gospodarenju otpadom uvođenjem planova na razini jedinica područne (regionalne) samouprave, ukidanjem obveze imenovanja povjerenika i zamjenika povjerenika za gospodarenje otpadom te ukidanjem obveze upisa u Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, obveza upisa u Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku te obveze vođenja Očevidnika o nastanku i tijeku otpada za proizvođača neopasnog otpada;

3. unaprijediti sprečavanje nastanka otpada u Republici Hrvatskoj uređivanjem pravnog okvira za Centre za ponovnu uporabu te uvođenjem novih ekonomskih instrumenata gospodarenja otpadom u obliku poticaja za sprečavanje nastanka otpada, visokokvalitetnog recikliranja i smanjenje odlaganja otpada.

Na službenim stranicama aplikacije e-Savjetovanja možete se uključiti u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata: https://savjetovanja.gov.hr/o-savjetovanjima/sto-su-to-e-savjetovanja-i-kako-se-ukljuciti-1123/1123

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Odvajanje je bez daljnjega ono što svatko od nas može učiniti za zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa. Navike se mijenjanju, no još uvijek se postavlja pitanje koliko je čovjeku potrebno da ustukne pred dobrom namjerom. Nekoliko je perspektiva, a jedna od onih zbog koje stvari i ne idu uvijek po planu, jest i čovjekova potreba da prati trendove, izgleda ‘lijepo’ i živi u skladu s novitetima koji su rezultat svakojake društvene propagande. Tako se stvara začarani krug. Onaj gdje tekstilna industrija proizvodi, a čovjek koristi. Korišteno ne odvaja te se tako ono što je vrijedan resurs cirkularne ekonomije zapravo baca.

Takvi negativni trendovi nisu zaobišli ni Hrvatsku, no čini se kako se situacija, dapače puževim koracima, ipak mijenja. Ukupno proizvedeni otpadni tekstil i otpadna odjeća iz godine u godinu rastu za manje od 1 posto. S obzirom na to da rast ipak postoji, na prvu se čini da taj podatak ne predstavlja svjetlu budućnost. S druge strane, važno je napomenuti kako se prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode količina ukupno odvojenog otpadnog tekstila i otpadne obuće 2019. godine popela na 12.060,91 tona u odnosu na prethodno mjerenu 2018. Tada je taj broj iznosio 10.362,79 tona. Zato možemo reći da stvari nisu samo crne, a s pogledom između te dvije varijable jasno je da svojevrsni rast ipak postoji te da edukacija ima neki značaj.

Put oporabe je dobar put

Naravno, ne smijemo zaboraviti da je i dalje odvojeno sakupljeno manje od 20 posto ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće.

  Najveće količine otpadnog tekstila i otpadne obuće još uvijek završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili glomaznom otpadu. Upravo zbog toga se ne izdvajaju, nego odlažu na odlagališta koja doprinose zagađenju okoliša.

U 2019. godini na odlagališta je odloženo 64 posto od ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće (proizvodnog i komunalnog).Jedan postotak postao je  ipak i vrijedan resurs u promicanju koncepta cirkularne ekonomije, tako nas veseli što svjedočimo brojci od 20 posto oporabljenog otpadnog tekstila i obuće. Od toga je 13 posto finalnim postupcima oporabljeno upravo u Hrvatskoj, a 7 posto u inozemstvu. U tom maniru vidi se kako postoji shvaćanje da je tekstil resurs koji nepotrebno bacamo, a koji ima mogućnost recikliranja i ponovne upotrebe. To je priča koju u budućnosti želimo vidjeti kao normalno stanje stvari, a ne iznimku.

Jedna od generacija koja će iznijeti promjene su mladi

Upravo vođeni tom mišlju razgovarali smo s 24-godišnjom novinarkom i aktivisticom Majom Krištafor. Ona odvaja već nekoliko godina, a iako zvuči kao klišej, svojim primjerom želi biti promjena koju želi vidjeti u svijetu.

”Svjesna sam da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu, a upravo kako bih smanjila tu negativnu posljedicu nastojim kupovati u second hand dućanima. Jedan dio doniram i prodajem, a sve što se može reciklirati, na koncu i recikliram”, rekla je Maja Krištafor.

S Majom se slaže i 28-godišnji ekonomist Josip Cirak. Kako ističe, promjene kreću od nas samih, a ono što u cijelom tom procesu moramo osvjestiti je dugoročna isplativost.

”Smatram da svatko ima neki razlog zašto bi mogao odvajati. Tu nastupa edukacija koja, po mojem mišljenju, ne bi trebala biti generička. Svatko u tom procesu mora doživjeti ono ”Aha”. Moj razlog je jednostavan – dugoročno to vidim kao mali čin podupiranja ekonomije i zdravijeg života”, dodao je Josip Cirak.

Edukacija kao ključ

Na račun spomenute edukacije, ne smijemo zaboraviti ni jedinice lokalne samouprave. Kao rezultat isporuke spremnika za odvojeno sakupljanje u sklopu javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2018. godini došlo je do porasta odvojenog sakupljanja od strane jedinica lokalne samouprave. Za razliku od 2018. kada je njih 28 posto osiguralo spremnike za odvojeno sakupljanje, u 2019. bilježio se porast, a prema zadnjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, čak 55 posto JLS osiguralo je spremnike za odvojeno sakupljanje.

Takvi koraci samo su dijelom aktivnosti koje mogu potaknuti promjene u kulturi ponašanja lokalnog stanovništva. Ništa ne dolazi po noći, a bilo da je riječ o ponašanjima pojedinaca kao što su Maja ili Josip, ili pak jedinica lokalno samouprave, važno je napomenuti da svi oni imaju snažan doprinos u promjeni svijesti i ostvarenju najvažnijih ciljeva za komunalni otpad.

Nitko nije manje važan, a samo ”kad se male ruke slože” promjene se mogu i desiti.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Image by Mircea Ploscar from Pixabay