Odvajanje je bez daljnjega ono što svatko od nas može učiniti za zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa. Navike se mijenjanju, no još uvijek se postavlja pitanje koliko je čovjeku potrebno da ustukne pred dobrom namjerom. Nekoliko je perspektiva, a jedna od onih zbog koje stvari i ne idu uvijek po planu, jest i čovjekova potreba da prati trendove, izgleda ‘lijepo’ i živi u skladu s novitetima koji su rezultat svakojake društvene propagande. Tako se stvara začarani krug. Onaj gdje tekstilna industrija proizvodi, a čovjek koristi. Korišteno ne odvaja te se tako ono što je vrijedan resurs cirkularne ekonomije zapravo baca.

Takvi negativni trendovi nisu zaobišli ni Hrvatsku, no čini se kako se situacija, dapače puževim koracima, ipak mijenja. Ukupno proizvedeni otpadni tekstil i otpadna odjeća iz godine u godinu rastu za manje od 1 posto. S obzirom na to da rast ipak postoji, na prvu se čini da taj podatak ne predstavlja svjetlu budućnost. S druge strane, važno je napomenuti kako se prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode količina ukupno odvojenog otpadnog tekstila i otpadne obuće 2019. godine popela na 12.060,91 tona u odnosu na prethodno mjerenu 2018. Tada je taj broj iznosio 10.362,79 tona. Zato možemo reći da stvari nisu samo crne, a s pogledom između te dvije varijable jasno je da svojevrsni rast ipak postoji te da edukacija ima neki značaj.

Put oporabe je dobar put

Naravno, ne smijemo zaboraviti da je i dalje odvojeno sakupljeno manje od 20 posto ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće.

  Najveće količine otpadnog tekstila i otpadne obuće još uvijek završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili glomaznom otpadu. Upravo zbog toga se ne izdvajaju, nego odlažu na odlagališta koja doprinose zagađenju okoliša.

U 2019. godini na odlagališta je odloženo 64 posto od ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće (proizvodnog i komunalnog).Jedan postotak postao je  ipak i vrijedan resurs u promicanju koncepta cirkularne ekonomije, tako nas veseli što svjedočimo brojci od 20 posto oporabljenog otpadnog tekstila i obuće. Od toga je 13 posto finalnim postupcima oporabljeno upravo u Hrvatskoj, a 7 posto u inozemstvu. U tom maniru vidi se kako postoji shvaćanje da je tekstil resurs koji nepotrebno bacamo, a koji ima mogućnost recikliranja i ponovne upotrebe. To je priča koju u budućnosti želimo vidjeti kao normalno stanje stvari, a ne iznimku.

Jedna od generacija koja će iznijeti promjene su mladi

Upravo vođeni tom mišlju razgovarali smo s 24-godišnjom novinarkom i aktivisticom Majom Krištafor. Ona odvaja već nekoliko godina, a iako zvuči kao klišej, svojim primjerom želi biti promjena koju želi vidjeti u svijetu.

”Svjesna sam da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu, a upravo kako bih smanjila tu negativnu posljedicu nastojim kupovati u second hand dućanima. Jedan dio doniram i prodajem, a sve što se može reciklirati, na koncu i recikliram”, rekla je Maja Krištafor.

S Majom se slaže i 28-godišnji ekonomist Josip Cirak. Kako ističe, promjene kreću od nas samih, a ono što u cijelom tom procesu moramo osvjestiti je dugoročna isplativost.

”Smatram da svatko ima neki razlog zašto bi mogao odvajati. Tu nastupa edukacija koja, po mojem mišljenju, ne bi trebala biti generička. Svatko u tom procesu mora doživjeti ono ”Aha”. Moj razlog je jednostavan – dugoročno to vidim kao mali čin podupiranja ekonomije i zdravijeg života”, dodao je Josip Cirak.

Edukacija kao ključ

Na račun spomenute edukacije, ne smijemo zaboraviti ni jedinice lokalne samouprave. Kao rezultat isporuke spremnika za odvojeno sakupljanje u sklopu javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2018. godini došlo je do porasta odvojenog sakupljanja od strane jedinica lokalne samouprave. Za razliku od 2018. kada je njih 28 posto osiguralo spremnike za odvojeno sakupljanje, u 2019. bilježio se porast, a prema zadnjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, čak 55 posto JLS osiguralo je spremnike za odvojeno sakupljanje.

Takvi koraci samo su dijelom aktivnosti koje mogu potaknuti promjene u kulturi ponašanja lokalnog stanovništva. Ništa ne dolazi po noći, a bilo da je riječ o ponašanjima pojedinaca kao što su Maja ili Josip, ili pak jedinica lokalno samouprave, važno je napomenuti da svi oni imaju snažan doprinos u promjeni svijesti i ostvarenju najvažnijih ciljeva za komunalni otpad.

Nitko nije manje važan, a samo ”kad se male ruke slože” promjene se mogu i desiti.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Image by Mircea Ploscar from Pixabay

Conscious Exclusive A/W20 kolekcija doslovno stvara ljepotu od otpada, uključuje inovativne tkanine i procese koji otpad od usjeva hrane pretvaraju u prirodna vlakna, tkanine izrađene od drvne kaše koja se dobiva iz održivog izvora ili koriste jedinstveni postupak od odjeće do odjeće. Materijali se mogu naći u ženskim odjevnim komadima, poput raskošnih večernjih haljina u crno-zelenom žakard taftu, žutom žakardu ili ukrašenim prašnjavim zelenim cvjetovima, miješajući se s voluminoznim gornjim dijelovima i prilagođenim odijelima. Dramatični volumen, nježno strukturirani oblici i glamurozne volančiće uklapaju se uz otmjeni podton stvarajući mračno primamljiv izgled i dojam. Muška odjeća vraća se Conscious Exclusiveu; tu su klasični smoking, luksuzna odijela, košulja i žuta žakard jakna.

“Za Conscious Exclusive A/W20 kolekciju zaista smo željeli biti početnici – pomičući granice kreativnosti i održive mode – usredotočujući se na otpad. Kao rezultat toga, dijelovi ove kolekcije izrađeni su od zaista nevjerojatnih materijala proizvedenih od otpada. Radeći s ovom vrstom transformacije i moći razgovarati s našim kupcima kroz ljepotu, nadamo se da otpad može biti dio budućnosti održive mode “, kaže Ann-Sofie Johansson, kreativna savjetnica u H&M-u.

Dodaci uključuju smjele, oštre choker ogrlice, naušnice i kopče za cipele od recikliranih metala i sunčane naočale izrađene od Made of Air® materijala koji je djelomično izrađen od otpadne biomase. Cipele se mogu nositi i otvorene pete i kao čizme s uklonjivom čarapom izrađenom od VEGEA , veganske kože djelomično izrađene od vinskih nusproizvoda. Dezeni su u cijeloj kolekciji nadahnuti  cvjetnim tapetama koje su se s vremenom odlijepile ili tapiserijama iz prošlih dana, dok cvjetne aplikacije i motivi moljaca aludiraju i na život i na propadanje.

Dvije trgovine H&M u Stockholmu i Berlinu nude uslugu najma šest različitih komada Conscious Exclusive A/W20 kolekcije – neke su jedinstvene samo za uslugu najma, dok su druge izrađene u ekskluzivnim bojama.

Kampanja Conscious Exclusive A/W20 potiče nas da “nosimo otpad” u nastojanju da promijenimo modu, a predstavlja ju Zinnia Kumar, australska ekologinja, aktivistica i manekenka sa sjedištem u Londonu.

“Oduševljen sam što sam dio ove svjesne ekskluzivne kampanje, pogotovo jer H&M utire put održivim kolekcijama da postanu industrijska norma. Kao potrošači, više nećemo morati razlikovati modu i održivost, jer će oni postati jedno te isto. Kao ekologa koji se bavi modom, ovo me ispunjava nadom “, rekla je Zinnia Kumar, ekologinja, aktivistica i manekenka.

Potpuni asortiman proizvoda i više informacija o aktivnosti potražite na stranici H&M Conscious Exclusive A/W20 kampanje.

Izvor i Foto: https://about.hm.com/news/general-news-2020/h-m-s-conscious-exclusive-a-w20-collection-explores-the-beauty-o.html

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!

Globalna potrošnja odjeće se u periodu između 2000. i 2014. udvostručila. Pretpostavlja se da će količina potrošnje robe do 2030. doseći 103 milijuna tona. Svaki građanin, prosječno, tokom godine  kupi 5 kilograma odjeće, dok su za EU i SAD te brojke još veće i iznose i do 16 kilograma. Prema podacima Ministarstva zaštite  okoliša i energetike, potrošnja u RH u 2015. godini je iznosila 11 kg po stanovniku, a količina otpadnog tekstila i otpadne obuće u RH u 2017. godini je iznosila 60 000 tona… Od toga je 90% završilo  u komunalnom otpadu.. U svijetu se procjenjuje da nastaje 2.1 milijardu tona otpada od tekstilne industrije od kojeg samo 20% bude reciklirano.

No nije sve tako crno,  određeni proizvođači ulažu znatan napor kako bi smanjili utjecaj na okoliš.

Jedno rješenje prilikom obrade tekstila je “Air Dyeing Technology” koja koristi zrak umjesto vode za mokro bojanje. Takav način bojanja koristi 95% manje vode i 86% manje energije od konvencionalnih procesa bojenja tkanina.

Proizvođač Levi`s  proizvode traperice Water< Less®. Kako navode njihovi dizajneri su izazvali sebe kako bi dobili isti izgled koji svi volimo, ali koristeći manje vode u završnoj fazi. Zato je Levi’s® razvio više od 20 inovativnih tehnika koje upravo to čine: koristi manje dragocjenog prirodnog resursa našeg svijeta. U 2019. 69% njihovih proizvoda je dobiveno na taj način.

Tvrtka Patagonija prodaje odjeću napravljenu od plastičnih boca. Taj proces recikliranja plastičnih boca napravljenih od polietilen tereftala (PET) se temelji na topljenju boca te pravljenju tkanine od otopine. Pretpostavlja se da su između 1993. i 2006. godine iskoristili 86 milijuna plastičnih boca koje bi u suprotnom završile na odlagalištima otpada…

U prilogu možete pronaći tekst Pravilnika o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15).

Napominjemo da je isti rađen za osobne potrebe i kao takav nije službeni tekst i ne smije se koristiti u službene svrhe.

Službeni dokumenti se nalaze na stranicama Narodnih Novina.