Kako govori za ORO koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo/Trogir Tena Ćorić, u samo par minuta na plaži znaju sakupiti cijelu kanticu štapića za uši, a sasvim normalna pojava s kojom se susreće u šumama jesu i maramice te prezervativi. Ono što vidi na terenu je i ustaljen obrazac ponašanja odbacivanja nečega što se može iznova iskoristiti ili jednostavno nije za odlaganje na otpad.

Volontiranje je odličan način za pronalaženje novih perspektiva, preslagivanje prioriteta i stjecanje novih spoznaja. Svoje spoznaje o zagađenju okoliša proširila je i mlada ekonomistica iz Trogira Tena Ćorić, a njena aktivnost za takvo što bila je, ni manje ni više, nego spomenuto volontiranje. Da će mladi iznijeti promjene čuli smo toliko puta da je postalo svojevrsni klišej, a mladi poput Ćorić dokazuju da je način na koji ćemo se postaviti prema problemu, bitna karika u tome hoće li ta teza o mladima poslužiti svrsi.

Za održivi razvoj zainteresirala se još za studija Turizma kada se na predavanju kolegija ”Sustainable Tourism” susrela s raznim ekološkim i ekonomskim problemima, ali i načinima kako se isti mogu riješiti. Kasnije kroz svladavanje kolegija, kako nam objašnjava Ćorić, postala je senzibilnija na ono što vidi u okolišu, a razmišljanje o načinu na koji to može promijeniti postalo je dijelom njene svakodnevice.

”Uvijek sam voljela boraviti u prirodi, pogotovo šetajući mog psa Kyru. Počela sam sve više uočavati smeće u okolišu i nešto u meni je jednostavno proradilo. Sjetila sam se stranice na Instagramu naziva ”Čisteći Medvjedići”, koju sam tada taman zapratila… javila sam im se željom da počnem čistiti i odgovorio mi je Perica Štefan, osnivatelj inicijative, od kojeg sam dobila punu podršku”, započela je mlada ekonomistica i volonterka Tena Ćorić.

Da za promjenama treba samo krenuti, govori i činjenica da je samo četiri dana nakon javljanja održala prvu akciju Čistećih Medvjedića u Dalmaciji te se uskoro mogla pohvaliti i titulom koordinatorice Čiova/Trogira. Prvu akciju održala je 14.11.2020. u uvali Mavarčica na otoku Čiovu, a od tada je čistila na 9 akcija po Čiovu te u Splitu i Solinu. Ova aktivnost za nju je postala ritual, a subota dan u tjednu kada daje svoj širi doprinos za zaštitu okoliša.

Potrošačke navike

”Mislim da kroz skupljanje otpada preuzimam odgovornost prema prirodi i okolišu. To što radim je samo prvi korak tome da se nešto promijeni. Rijetko koji volonter ostane ravnodušan kada vidi količinu otpada i toga što sakupimo na kraju akcije. Živimo toliko brzim životima da smo prestali vidjeti što kroz takvu dinamiku uzrokujemo. Čišćenjem slušamo prirodu i kako nam govori da je moramo prestati trovati. Preplavljeni smo informacijama, a najbitniju ne možemo vidjeti vlastitim očima! Htjela bih osvijestiti ljude o ovoj bitnoj temi i pokazati da moramo početi djelovati”, objasnila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo/Trogir.

Iako je na terenu aktivna već neko vrijeme, neke stvari je iznova iznenađuju. Kako govori za ORO, u samo par minuta na plaži znaju sakupiti cijelu kanticu štapića za uši, a sasvim normalna pojava s kojom se susreće u šumama jesu i maramice te odbačeni prezervativi. Ono što vidi na terenu je i ustaljen obrazac ponašanja odbacivanja nečega što se može iznova iskoristiti ili jednostavno nije za odlaganje na otpad.

”Mislim da je glavni problem taj što smo previše fokusirani na nebitne, pogotovo materijalne stvari. Toliko toga konzumiramo da nam je bitnije nešto kupiti, nego razmisliti treba li nam to nešto zapravo. Umjesto da ponekad nešto više puta upotrijebimo, mi puno stvari odmah bacimo (pa kupimo novo). Kod bacanja ne obraćamo pažnju na to može li se taj materijal iskoristiti za nešto drugo. Svima je prioritet zadovoljiti neku kratkoročnu sreću konzumiranjem, umjesto dugoročnu sreću davanjem”, nadovezuje se naša sugovornica.

Iako je na potrošačke navike teško utjecati, uvijek treba krenuti od sebe. Svi mogu biti promjena koju žele vidjeti u svijetu, a u tu perspektivu svoj život stavila je i ova predana volonterka. Održivi okoliš za nju je ono što svatko zaslužuje, a u svojoj misiji ustrajala je i u trenucima kada se činilo da je u tome sama.

”Nažalost, u našoj maloj dalmatinskoj okolini puno ljudi se još uvijek boji pokazati inicijativu za nešto što, hajdemo reći, nije društveno komforno. No s vremenom se počela formirati etablirana ekipa u Trogiru, pa bih ovim putem pozdravila Juditu, Josipa, Marka, Magdalenu i Karlu. Hvala vam što skupa mijenjamo našu zajednicu na bolje!”, rekla je Ćorić.

Poslije nije opcija

Treba djelovati sada, kasnije nije uvijek dobra opcija. To je ono što volonterka Ćorić smatra ključnim u društvenom napretku, ali i ono što mladima treba biti misao vodilja ako su promjene ono što zaista žele.

”Kada si mlad često imaš osjećaj da je život pred tobom i da ćeš uvijek nešto moći  poduzeti kasnije. To je fatalno i htjela bih poručiti mladima da “poslije” nije opcija. Ne samo što se tiče zaštite i brige za okoliš, već za sve životne situacije. Moramo naučiti da prebacivanje odgovornosti i obaveza za kasnije nije solucija, nego dio problema”, zaključila je koordinatorica Čistećih Medvjedića za Čiovo i Trogir Tena Ćorić.

Imate dodatnih pitanja?
Naišli ste na nepravilnosti u tekstu?
Javite nam se na info@oro.hr!